BANJALUKA, Slavko Subotić, direktor Inspektorata Republike Srpske, kazao je da je potrebna veća saradnja kontrolnih organa i oštrija kaznena politika, kako bi se došlo do boljih rezultata rada Inspektorata.
“Pojedina lica operišu u privatnim kućama. U dječjoj igraonici roditelji puše. Efekta na tako nešto može dati samo kaznena politika”, naglasio je Subotić.
Govoreći o kadrovskom stanju, Subotić je naveo da nedostaje elektroenergetski inspektor, zatim rudarski i urbanistički inspektor, jer ti ljudi idu u penziju.
Koliko je prijava Inspektorat RS podnio za devet mjeseci ove u odnosu na isti period prošle godine?
SUBOTIĆ: Mi godišnje imamo oko 20.000 kontrola. Broj neurednih kontrola blago opada, imali smo prošle godine oko 37 odsto, a ove godine oko 34 odsto od ukupnog broja kontrola. Preventivne mjere su povećane sa prošlogodišnjih 83 na 87 odsto ove godine, što je dobro. Kada su uvedeni prekršajni nalozi početkom 2008. godine, izdato je 2.745 prekršaja, a ove godine 3.851. Prekršajnih prijava je prošle godine podneseno 204, a ove godine 360. Najviše je to u oblasti rada, gdje ima najviše tih pojava. Kada je ovaj inspektorat osnovan, ušli smo u “Elektroprivredu” i napisali prijavu, a izbio je skandal i tražena je smjena inspektora. Tada smo rekli da, ako inspektor ne bude mogao da uđe u bilo koju firmu u RS, ova institucija više neće postojati. Bilo je i fizičkih napada, neki su čak i pucali radi zastrašivanja.
Šta je do sada najveći uspjeh Inspektorata RS?
SUBOTIĆ: To je samo uspostavljanje Inspektorata, njegovo modernizovanje i to što smo uspjeli da napravimo informacioni sistem koji nema nijedna inspekcija na Balkanu. Mi smo bili na mnogo evropskih lokacija kako bismo se upoznali s radom naših kolega u inostranstvu i potpisali sporazum s Inspektoratom Portugala. Sljedeći projekat koji ćemo raditi je uvođenje kvaliteta sistema po ISO standardu, kojim će biti propisana detaljna procedura, iz čega slijedi kontinuirana obuka inspektora. To je vrlo važno. Sad treba da riješimo pitanje prostorija Inspektorata.
A, koji je naveći neuspjeh?
SUBOTIĆ: Ako ćemo tako, onda moramo ući u svaku inspekciju posebno. U nekim oblastima imali smo uspjeha, u nekim nismo. Mora se razumjeti da problem ne može riješiti sama inspekcija, kao kod famozne priče o cigaretama i alkoholu. Vi dođete u kontrolu i momak pije koka-kolu, a unutra je džin ili neki alkohol. Ko će to sad da provjeri, neće inspektor piti iz te čaše.
Zašto, recimo, ne bude postavljen jedan inspektor da dežura na koncertu gdje je očigledno da masa maloljetnika pije alkohol, kojima je točenje i prodaja takvog pića zabranjena?
SUBOTIĆ: Mi imamo 36 inspektora u čitavoj RS. Tu nije samo zadužena inspekcija, već i Komunalna policija i MUP. Moguće je dežurati, ali evo, imate primjera da u dječjoj igraonici roditelji puše. Šalju ih da kupe cigarete. Tu može više efekta dati kampanja i kaznena politika. Mi nemamo pravo da legitimišemo. Ali to može policajac da uradi i da inspektor bude prisutan, to nije nikakav problem, ali mislim da je suštinski problem mnogo dublji od toga.
Kakva je saradnja Inspektorata s ostalim kontrolnim službama?
SUBOTIĆ: Mi sarađujemo sa svima, ali moramo shvatiti da nije zadatak inspektora da obiđe sve, već se kontrolom uzoraka ide tamo gdje ima više nepravilnosti. Evo, imate problem u zdravstvu. Pojedina lica operišu u privatnim kućama. Ako je išta zagarantovano, onda je to privatni posjed. To mora riješiti kaznena politika, mi ne možemo da uđemo u nečiju kuću. Kada uhvatimo takavo lice, treba da mu bude oduzeta licenca, i kada budu rasvijetljena dva ili tri takva slučaja, neće više nikome na pamet padati takve stvari. Kada je u pitanju zaštita na radu, ima zemalja koje su to dovele do perfekcije. Za to ne treba novac, već treba sprovoditi pravila. U Njemačkoj ne možete ući na radno mjesto ako niste obučeni u radno odijelo. Naš poslodavac kaže: “Ja sam nabavio opremu, pa neka je radnik nosi, šta me briga.” To je pitanje radne discipline i kulture.
Koja inspekcija je najviše ugrožena zbog nedostatka kadra?
SUBOTIĆ: To su inspekcije za zdravstvenu zaštitu, za socijalnu zaštitu, Prosvjetna inspekcija i Zaštita od požara. Potreban nam je jedan elektroenergetski inspektor, jer tu nemam nikoga, zatim rudarski i urbanistički inspektor, jer ovi idu u penziju. Postigli smo sporazum s Vladom RS da primimo još inspektora, ali ne 27, kako smo mi planirali, nego 14, iako nam šest ljudi odlazi. To je neki minimum da zatvorimo taj posao.
Kako je moguće da nekoliko inspekcija kontroliše hranu u BiH? Da li je to moguće adekvatnije organizovati?
SUBOTIĆ: Problem je u tome što četiri inspekcije kontrolišu hranu, to su Fitosanitarna, Tržišna, Zdravstvena i Veterinarska. Ako pitate kakvu hranu jedemo, onda vam za to trebaju četiri odgovora. Hrana je sve od njive do trpeze. Treba da bude formirana multidisciplinarna inspekcija koja će sve to da kontroliše. Mi smo preuzeli stari sistem i kontrolišemo samo finalni proizvod. Tad je kasno. Treba kontrolisati proces. Ako kontrolišete proces, finale mora biti dobro. Ako on ne bude praćen, onda hrana ne mora biti dobra i zdrava.Nezavisne novine
