ZAGREB, Iako je trošak rada u Sloveniji viši nego u Hrvatskoj, slovenački je radnik zbog više produktivnosti oko 40 odsto ‘jeftiniji’ od hrvatskog.
Za postizanje i održavanje viših stopa privrdnog rasta, prema rezultatima analize iz danas predstavljenog Izvještaja o konvergenciji Republike Hrvatske sa Evropskom unijom Svjetske banke, RH bi se trebala fokusirati na reforme vezane uz povećanje doprinosa rastu radne snage, povećanje produktivnosti, produbljivanje trgovinske integracije te promovisanje inovacija.
Izvještaj, prema riječima glavnog ekonomiste Svjetske banke Hrvatsku Sanje Mađarević-Šujster, ne govori o kolapsu hrvatske privrede i katastrofičnim najavama, kako su njegovi nalazi tumačeni u nekim medijima nakon objavljivanja krajem avgusta ove godine. Izvještaj se bavi trenutnim modelom hrvatske privrede rasta te mogućnostima postizanja višeg rasta kroz detaljno analizirane reforme, odnosno, kako je kazao predsjednik Nacionalnog savjeta za konkurentnost Darko Marinac, “crnim tačkama” u modelu rasta, koje su ujedno i mjesta potencijala za bolje buduće rezultate.
Uz dosadašnje stope rasta (u prosjeku 4 – 4,5 posto) Hrvatska bi nivoa od 60 odsto dohotka po stanovniku u SAD-u, gdje je taj dohodak najviši, dostigla tek za 50 godina, dok su zemlje EU na tom nivou bile 2000. godine. Povećanjem stope rasta za jedan od 1,5 postotni bod, taj bi se period sveo na desetak godina, istakla je Mađarević-Šujster govoreći o nužnosti ubrzanja rasta za dostizanje što više stope konvergencije.
Iz Svjetske banke tako, za povećanje stope zaposlenosti, koja u Hrvatskoj iznosi 57,8 odsto (udio onih koji učestvuju na tržištu rada u ukupnom broju radno aktivnog stanovništva), a Lisabonska agenda poziva na povećanje tog udjela na oko 70 odsto, predlažu preispitivanje sadašnjih poticaja za prijevremeno penzionisanje te donošenje mjera koje bi pasivni dio aktivnog stanovništva, tj. mlade, mlađe penzionere ili branitelje, motivirale za povratak na tržište rada.
Uz to su vezane i promjene u obrazovanju, koje bi trebalo pratiti potrebe tržišta rada i poticati cjeloživotno obrazovanje, kao i u hrvatskoj politici zapošljavanja, koju u Svjetskoj banci ocjenjuju jednom od najrigidnijih u Evropi. Uz mjere za poticanje investicija, u Izvještaju se navode i mjere za jačanje konkurentnosti, poput ponovnog pokretanja privatizacije, boljeg upravljanja državnim preduzećima, nižih potpora neuspješnim sektorima, i sl., te mjere za višu produktivnost rada. Kao primjer navode da iako je trošak rada u Sloveniji viši nego u RH, slovenački je radnik zbog više produktivnosti oko 40 odsto ‘jeftiniji’ od hrvatskog.
Dodatni potencijal za rast vide i u većoj trgovinskoj integraciji, uz iskorištavanje punog izvoznog potencijala, rezanje administrativnih i ostalih troškova izvoznicima i jačanje izravnih stranih ulaganja, a ukazuju i na važnost podsticanja istraživanja i razvoja, posebno inovacija. Izvještaj donosi i procjenu posljedica provođenja nekih od tih mjera – rast izvoza za 4,3 odsto do 2025. BDP bi povećao za 0,8 odsto, a 25 odsto niži administrativni trošak u tom bi periodu povećao BDP za 2,4 odsto. Najveći doprinos, ocjenjuju u Svjetskoj banci, imalo bi povećanje zaposlenosti – dostizanjem udjela od 70 odsto nivo BDP-a bi do 2025. porasla za čak 15,7 odsto.
Državni sekretar u Ministarstvu finansija Zdravko Marić kazao je da se u Vladi s nekim preporukama iz tog izvještaj nisu složili, ali da ih je većina dobrodošla te da će se neke naći i u smjernicama ekonomske i fiskalne politike za naredni period. Poslovni dnevnik