MOSKVA, Ruski prijedlog nove pravne osnove za energetske odnose neće zamijeniti Energetsku povelju, izjavio je u četvrtak evropski komesar za energetiku Andris Piebalgs.
“Energetska povelja je potpisana i ratifikovana i njena zamjena drugim dokumentom je nemoguća”, rekao je Piebalgs komentarišući novu pravnu energetsku bazu koju je predložio predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev, prenijela je agencija RIA Novosti.
Piebalgs, koji je u četvrtak učestvovao na četvrtoj sjednici stalnog vijeća za partnerstvo Rusija – EU u energetici, kazao je da je ponuđena ruska koncepcija globalnija od Energetske povelje i otvorenija za veći broj učesnika na energetskom tržištu.
Ruski predsjednik je nedavno objelodanio inicijativu sveobuhvatnog energetskog sporazuma koji može potpomoći razvoju energetike u Evropi. Prema riječima ruskog premijera Vladimira Putina, ovaj dokument bi mogao stvoriti ozbiljnu bazu za razvoj odnosa u energetici.
Prema izjavi ruskog ministra energetike Sergeja Šmatka, Rusija je iznijela prijedloge utemeljene na vlastitom iskustvu velike energetske države. “Dosadašnje stečeno iskustvo zaslužuje da se ponudi svjetskoj zajednici”, rekao je Šmatko.
Koncepcija ruskog prijedloga je usmjerena na saradnju potrošača i proizvođača energenata, a velika pažnja u tom dokumentu posvećuje se problemima proizvođača energenata, a posebno sigurnosti njihovih isporuka.
Ove aspekte Energetska povelja ne reguliše u dovoljnoj mjeri, smatraju ruski stručnjaci. “Želimo biti sigurni da ćemo, poduzimajući dugoročne investicijske korake, imati garanciju za sigurne isporuke u tome vremenu”, naglasio je Šmatko.
Evropsku energetsku povelju je u Haagu 1991. godine potpisala 51 država – zemlje članice EU-a, ZND-a, Japan, Kanada i SAD. Povelja je predstavljala deklaraciju za poticanje međunarodne saradnje u sektoru energetike i nije imala pravnu snagu.
Kroz tri godine, 1994. u Lisabonu, zemlje potpisnice su, izuzev SAD-a i Kanade potpisale takozvani “Sporazum i protokol za energetsku povelju, za pitanja energetske efikasnosti i odgovarajuće ekološke aspekte”.
Sporazum energetske povelje i drugi dokumenti vezani za njega zasnivaju se na pet ključnih tačaka – poticanje investicija u energetiku, državni suverenitet prirodnih dobara, slobodan pristup energetskim tržištima, slobodan tranzit energenata, slobodni tokovi kapitala za ulaganje u energetiku.
Iako je potpisala ovaj sporazum, Rusija ga još nije ratifikovala. Sporazum nisu ratifikovale Bjelorusija i Norveška. Rusija strahuje da bi nakon ratifikacije energetske povelje EU mogla, između ostalog, zatražiti demonopolizaciju cjevovoda.
S druge strane, energetsko tržište Evrope bez ratifikacije ostaje zatvoreno za Rusiju.
Pregovori između Rusije i EU-a o energetskoj povelji traju od januara 2000. godine.