BANJALUKA, Transparency international BiH u najnovijoj analizi privatizacije Rafinerije nafte Bosnaski Brod, koju ekskluzivno objavljuje CAPITAL.ba, navodi da je, na osnovu dostupnih informacija, utvrđen odliv sredstava i kapitala iz RS i BiH samo po osnovu privatizacionog deal-a u enormnom iznosu od gotovo milijardu maraka (985.595.521,19 KM), uz poklonjeni čitav sistem Naftne industrije RS.
U suprotnom pravcu je, navodi se u dokumentu, stiglo samo 215.942.995 KM na račun Vlade RS i kreditni iznos Rafineriji nafte od 220.128.666,50 KM, tj. ukupno 436.053.661 KM.
Transparency International na rashodovnu stranu uvrstio je isplatu povjerilaca Rafinerije nafte, reprogram poreza i doprinosa, naplativa kratkoročna potraživanja Rafinerije, povrat kredita Rafinerije sa kamatama, te korigovani pad kapitalne vrijednosti preduzeća.
U TI smatraju da bi se i pored enormnih troškova, pojedinci uključeni u ovaj deal, mogli izvući bez gubitaka.
Zbog svega, u ovoj organizaciji smatraju da javnosti ostaje jedino da pozove Vladu RS da da hitno odgovori na otvorena pitanja, te da dostupnom učini dokumentaciju u koju nema uvid, iz koje se može doznati puna istina o privatizaciji NIRS-a.
U ovoj organizaciji precizirali su i nekoliko mjera na kojima javnost mora da insistira, kako bi se umanjile štete nastale ovakvom privatizacijom:
1. Naftna industrija RS je prodajnim ugovorom već postala vlasništvom novih subjekata, no postoji komplikovana i neizvjesna mogućnost poništavanja osnovnog Ugovora pred nadležnim sudom u privrednom sporu. (ili; odnosno do rješenja takvog spora:)
2. Ukoliko je sudbina vlasništva nad NIRS nepovratno zapečaćena ovakvim
privatizacionim rješenjem, minimum potraživanja Budžeta RS prema novom
vlasniku se odnosi na:
a) Isplatu preostalog udjela za kupovinu akcija od Fonda PIO
(ukoliko nije obavljena dosad);
b) Povrat reprogramiranih poreza i doprinosa u predviđenom roku, no
tek od 2011.g.; i
c) Povrat minimuma sredstava kojima je Vlada RS namirila
povjerioce NIRS (72.550.000 evra).
3. Pridržavanje SVIH preostalih obaveza iz ugovora, a koji se odnose na obnovu i proširenje svih Preduzeća u NIRS, što uključuje i održavanja broja radnih mjesta, zaštitu okoline itd. Uz to, redovno izmirenje preostalih obaveza prema institucijama RS i BiH.
4. Sve druge nove investicije predviđene osnovnim Ugovorom, kao što je izgradnja željezničke pruge i sve drugo.
NJEFTEGAZINKOR ILI….
TI BiH je pokušao da oslika i profil kupca i zaključuje da je Njeftegazinkor, firma osnovana 2002. godine sa, kako se navodi, krajnje bizarnim opštim podacima, posljednjem iskazanom bilansu stanja, u protivvrijednosti od 952 743 KM, tj. niti milion maraka. Povezanost sa drugim navedenim poslovnim subjektima, navodi se u analizi, je nejasna i nije pravno valjano regulisana ili dokumentovana.
U TI BiH napominju da, iako je kupac NIRS Njeftegazinkor, izjave premijera RS isključivo govore o drugom subjektu – Zarubežnjeftu, inače manjinskom suvlasniku Njeftegazinkora, dok je isplate kupovine paketa akcija od Vlade RS vršio treći subjekt – Vnješekonom bank, takođe iz Rusije. U analizi se navodi i činjenica da se naknadno, kao četvrti akter, pojavljuje i Optima grupa d.o.o. Banjaluka, koja rukovodi poslovima Rafinerije AD Bosanski Brod ispred vlasnika.
BANKROT?
Iskazani gubitak Rafinerije nafte u 2008. godini (90.510.943 KM), prema ocjeni TI BiH, navodi ne samo na izbjegavanje plaćanja poreza na dobit, već i na mogući scenario bankrota preduzeća.
Iako se teoretski radi o vrlo profitabilnoj industriji, u slučaju bankrota Rafinerije u Brodu, prvo će se naplatiti povjerioci, odnosno kreditori, odnosno Vnješekonom bank, koja je dodijelila kredite Rafineriji, a tek zatim investitori (20% mali akcionari, 80% Njeftegazinkor). «Investitore se isplaćuje iz preostale stečajne mase, od koje vjerovatno, nakon naplate povjerilaca, ne bi ostalo mnogo.», stoji u analizi.
Mogućnost ovog scenarija razrađena je u poglavlju pod nazivom, Potencijalna operacija pranja novca, u kojoj se stečaj navodi kao jedna od krajnjih opcija. U drugoj se razrađuje teza da bi nakon što je Vlada izmirila sve obaveze Rafinerije i po isteku «perioda rekonstrukcije» od 42 mjeseca, došlo do nove transakcije u kojoj bi neko kupio većinski paket sva tri preduzeća NIRS-a, bez dugova iz prošlosti.
«Iako se može spekulisati o velikoj operaciji pranja novca, u nedostatku argumenata za suprotno, ova analiza takvu mogućnost stavlja na prominentno mjesto i postavlja pitanje Vladi RS i javnosti da li je došlo do ogromne obmane građana i koliko će to poreske obveznike u Republici Srpskoj u konačnici koštati?», navodi TI u zaključku analize.
Prilog: Analiza TI BiH
