Skupi trupci ruše drvnu industriju

SARAJEVO,  Drvoprerađivače u Federaciji BiH ozbiljno pogađa povećanje cijene trupaca, zbog čega su zatražili hitan sastanak s premijerom Nedžadom Brankovićem.
“Cijene trupaca potrebnih za finalnu preradu drveta od 2007. godine do danas prosječno su porasle za 22,7 odsto. To je veliki trošak za nas proizvođače finalnih proizvoda, pogotovo u vrijeme ekonomske krize”, kaže Kenan Avdagić, glasnogovornik “Konjuha” iz Živinica.
I dok se ogomne količine bh. drveta s niskim stepenom obrade nemilice izvoze, Avdagić kaže da domaća prerađivačka preduzeća kubure, a neka od njih prisiljena su i da sirovinu nabavljaju iz Srbije i Hrvatske po nižoj cijeni.
“Premijer je u više navrata obećao da će sa šumarskim preduzećima pokušati pronaći rješenje u interesu obje strane, ali sve je ostalo na obećanjima”, naglašava Avdagić.
U Privrednoj komori Federacije BiH kažu da su visoke cijene trupaca rezultat više faktora.
“Dok Hrvatska izdvaja 48 miliona kuna novčanih poticaja godišnje, kod nas nema državnih subvencija za šumarstvo. Osim toga, šumarska preduzeća imaju višak radnika, rade sa zastarjelom tehnologijom, a cijenu trupaca dodatno poskupljuju nezaobilazni nakupci”, pojašnjava Šemsa Alimanović, sekretar Grupacije šumarstva i drvne industrije FBiH.
Kaže da su nedavno “Sarajevošume” i “Šume Herceg Bosne” snizile cijene trupaca za oko deset posto, ali da to nije dovoljno. Stoga smatra da federalna vlada kao vlasnik javnih preduzeća u oblasti šumarstva treba da se uključi u rješavanje problema.
“Tražimo od Vlade da obezbijedi poticaje za drvnu industriju i pomogne šumarstvo, inače će ova grana privrede, koja je proteklih godina snažno rasla, trpiti sve veće gubitke”, kazala je Alimanovićeva.
Nema dodatne takse
Od uvođenja dodatne takse na izvoz trupaca, kojom bi se spriječio odliv drveta s niskim stepenom obrade, zasad nema ništa, potvrdila je Šemsa Alimanović.
“Vlada FBiH bila je spremna da donese ovakvu odluku. Međutim, za takvo nešto potrebna je identična odluka i Vlade RS, a o tome zasad nema saglasnosti. U kontaktu smo s kolegama iz Privredne komore RS kako bismo isposlovali uvođenje takse ili nekog drugog modaliteta. Smatramo to dobrim rješenjem, jer bi prikupljeni novac bio vraćen domaćoj drvnoj industriji i šumarstvu”, kaže Alimanovićeva. Nezavisne novine