VAŠINGTON, Najsiromašnijim zemljama u svijetu ove godine je neophodna dodatna pomoć od 25 milijardi dolara da bi prevazišle posljedice tekuće globalne finansijske krize, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
Eksperti MMF-a procjenjuju, osim toga, da bi potrebna suma pomoći za grupu od 22 najsiromašnije zemlje planete mogla da naraste na 140 milijardi dolara, ukoliko se ekonomska kriza u svijetu dodatno pogorša.
Izvršni direktor MMF-a Dominik Štros-Kan označio je tekuću ekonomsku situaciju u najmanje razvijenim svjetskim ekonomijama kao treći talas krize koji se proširio iz sfere finansija na kreditno tržište, a potom i na potrošačku tražnju. Prvi talas krize pogodio je, kako se navodi u analizi objavljenoj na sajtu MMF-a, najrazvijenije zemlje, a potom su na red došle države s ekonomijama u naglom rastu, da bi na kraju od posljedica globalnog finansijskog potresa postradao i najmanje razvijeni dio svijeta. Zbog toga Štros-Kan očekuje dalji rast broja zemalja koje će se, u uslovima nastavka zaoštravanja krize, obratiti MMF-u sa zahtjevom za zajam.
Analize MMF-a pokazuju da grupa od 38 ugroženih zemalja sada bilježi minus u platnom bilansu od ukupno 165 milijardi dolara, s tim što se ta suma, u slučaju razvoja najnepovoljnijeg scenarija, može uvećati na 216 milijardi. MMF istovremeno procjenjuje da će devizne rezerve u 22 najguroženije zemlje opasti ispod nivoa koji je dovoljan da pokrije vrijednost njihovog tromjesečnog uvoza. Toj grupi zemalja je stoga sada nužna finansijska pomoć od 25 milijardi dolara, što obuhvata oko 80 odsto sume koju su siromašne zemlje u svijetu primile kao pomoć tokom minulih pet godina.
Eksperti MMF-a navode da su manje razvijene zemlje teško pogođene usljed pada izvoza i dramatičnog smanjenja priliva novca od njihovih ekonomskih emigranata koji žive i rade u SAD i zapadnoevropskim zemljama, čije privrede su u recesiji. Siromašne zemlje će se, osim toga, suočiti i s naglim padom direktnih stranih investicija, usljed opšte ekonomske krize. Štros-Kan je ocijenio da bi osjetan pad cijena hrane i energenata trebalo, donekle, da olakša život stanovnicima nerazvijenijih zemalja, ali pod uslovom da se i inflacija u tom dijelu svijeta smanji.
Na listi MMF-a od 26 “visokoranjivih” zemalja u svijetu nalaze se preteženo neke od najsiromašnijih država Afrike, Latinske Amerike, Azije, ali i Moldavija i Albanija.
Štros-Kan je, upozoravajući na dramatičnu situaciju u siromašnom dijelu svijeta, zatražio da bogate zemlje ne smanjuju pomoć najsiromašnijim članicama svjetske zajednice i da nivo pomoći koji je doznačen Africi 2005. godine udvostruče do kraja ove decenije. Čelnik MMF-a je izrazio strahovanje zbog mogućeg izbijanja humanitarne krize, ako u najugroženijim zemljama ne budu usvojeni i sprovođeni odgovarajući socijalni programi za pomoć najsiromašnijim dijelovima stanovništva.
Najnovije istraživanje Svjetske banke pokazuje da bi slabiji privredni rast mogao da poveća broj ljudi u nerazvijenim zemljama koji žive ispod granice siromaštva na oko 46 miliona.
Bernanke: Agresija po svaku cijenu
Predsjednik Uprave federalnih rezervi SAD (Fed) Ben Bernanke pozvao je na hrabru akciju za izvlačenje ekonomije iz sve dublje krize i po cijenu povećanja budžetskog manjka.
“Bolje nam je da danas vučemo agresivne poteze kako bismo riješili naše ekonomske probleme. Alternativa može biti produžena epizoda ekonomske stagnacije, koja neće samo doprinijeti daljem pogoršanju fiskalne situacije, već bi uticala i na smanjenu proizvodnju, zapošljavanje i prihode u dužem razdoblju”, rekao je Bernanke.
Nedavni prijedlog budžeta predsjednika SAD Baraka Obame predviđa eksploziju budžetskog manjka na 1,75 biliona dolara, te rast odnosa duga prema BDP-u na 60 odsto prema 40 odsto.
Obama i Braun za zajednički odgovor
Američki predsjednik Barak Obama i britanski premijer Gordon Braun ocijenili su da je potrebno pronaći jedinstveno rješenje za svjetsku finansijsku krizu.
“Ono što želim da vidim nisu dnevni obrti na berzi, nego dugoročna sposobnost SAD i cjelokupne svjetske ekonomije da stane na svoje noge”, rekao je Obama tokom susreta s Braunom u Ovalnom kabinetu.
Britanski premijer je uoči sastanka s Obamom pozvao na svjetski “nju dil”, aludirajući na program ekonomskog oporavka koji je poslije Drugog svjetskog rata predstavio tadašnji američki predsjednik Frenklin Ruzvelt.