BEOGRAD, Srbija je na kraju prošle godine inostranstvu dugovala 30,7 milijardi dolara, od toga je na teretu države 8,9 milijardi dolara kredita, a ostatak treba da otplaćuju preduzeća, što kratkoročno, što na duži rok, pišu beogradske “Večernje novosti”.
List navodi da je zaduženost domaćih kompanija i te kako problem za cijelu državu, jer se i za otplatu njihovih obaveza moraju pronaći devize kojih je u Srbiji sve manje.
Zvaničnici i ekonomisti nemaju jedinstven stav o tome kako će se i da li se uopšte može doći do svježih deviza odnosno da li bi Srbija trebalo da nastavi da se zadužije po svijetu, navode “Novosti”.
Dok jedni, poput Božidara Đelića potpredsjednika Vlade Srbije, smatraju da Srbija ima prostora za nove kredite, eksperti upozoravaju da je ova država visokozadužena.
“Novosti” navode da su devizne rezerve Srbije prošlog mjeseca iznosile 8,6 milijardi evra, bez priliva od prodaje Naftne industrije Srbije /NIS/.
Prema nekim računicama, samo za otplatu dugova koji dospijevaju u 2009. godini trebalo bi Srbiji oko četiri milijarde evra, dok će za odbranu kursa dinara biti potrebno oko 1,5 milijardi evra.
Međunarodni monetarni fond /MMF/ je procijenio da devizne rezerve Srbije ne mogu da budu niže od 5,2 milijarde evra.
Za stabilizaciju i održavanje deviznog kursa kod MMF, Srbija će se zadužiti dvije milijarde dolara.
“To u ovoj godini neće biti dovoljno. Za odbranu naše valute nedostajaće još milijarda evra. Kako ćemo do nje doći zavisi od priliva novca iz inostranstva, od doznaka, investicija. Malo radimo na usisavanju svežeg kapitala, jer su reforme u zastoju. Nadamo se da će nam EU dati 400 miliona, ali od toga ćemo dobiti samo polovinu”, smatra ekonomista Milan Kovačević.
On je dodao da je Srbija već visokozadužena, bez obzira na neke procjene Svjetske banke da je ova dr5žava na granici.
“Zbog finansijske krize, teško da možemo da dobijemo bilo kakav zajam. Naravno, sporazum sa MMF bi tu značajno pomogao”, smatra Kovačević.
Đelić tvrdi da Srbija ima dovoljno prostora za zaduživanje i ističe da se taj kapacitet mjeri sa tri do četiri milijarde evra, jer je trenutna zaduženost države 25 odsto BDP.