ZAGREB, S obzirom na to da se hrvatska ekonomija, uključujući državu, banke i preduzeća, u znatnoj mjeri zadužuje u inostranstvu te s obzirom na visoki udio izvoza robe i usluga u hrvatskom BDP-u, može se očekivati da će se posljedice međunarodne finansijske krize najprije uticati na rast kamatnih stopa na zaduživanje u inostranstvu te na smanjenje hrvatskog izvoza robe i usluga.
Navode to analitičari centralne banke u procjeni utijcaja krize na međunarodnom finansijskom tržištu na hrvatsku ekonomiju. Prema modelu, nakon povećanja stranih, povećavaju se domaće kamatne stope jer raste cijena inostranog zaduživanja banaka. To rezultira manjom potražnjom stanovništva i preduzeća za kreditima, i manjom potražnjom za dobrima i uslugama, što će na kraju dovesti do usporavanja domaće privredne aktivnosti, uvoza i pada cijena. Zbog smanjene domaće proizvodnje usporava se rast investicija, zaposlenosti i plata.
Model takođe, napominju iz HNB-a, ne uzima u obzir ponašanje banaka koje, umjesto da prebace troškove na preduzeća i stanovništvo, mogu odlučiti, a za to imaju i prostora, da kratkoročno zadrže kamatne stope, imajući u vidu svoj dugoročni interes. Banke, dakle, mogu ublažiti utiecaje krize tako da kratkoročno smanje svoje profite. U model nisu ugrađene promjene u monetarnoj politici – posljednje mjere Hrvatske narodne banke o smanjenju obvezne reserve sa 17 na 14 posto, koje ublažavaju učinak krize.Poslovni.hr