BANJALUKA, U završenoj jesenjoj sjetvi u RS posijano je između 10.000 i 15.000 hektara obradivog zemljišta, ali nije posijana samo pšenica, nego i ječam, uljana repica i ostala strna žita, kažu u Udruženju poljoprivrednih proizvođača – stočara RS.Ovako mala sjetva pšenice, prema mišljenju predsjednika Udruženja, Vladimira Usorca, daje mogućnost uvoznicima te žitarice da ostvare unosan posao, jer, tvrdi, RS će, da bi podmirila potrebe svog tržišta, u inostranstvu morati kupovati pšenicu. Usorac podsjeća da su najveći problem ratarima bili, osim male cijene i količine otkupljenog kukuruza, mali podsticaji i skup repromaterijal.
– Zbog svega što se dogodilo, upropaštena je proljećna sjetva, ali i jesenja, u idućoj godini. Seljaci nemaju više razloga da siju, s obzirom na skupoću. Nema razloga za optimizam, jer će, očekujemo, u narednoj godini biti posijano jedva 20 odsto obradivih površina – pesimističan je Usorac.
Šef Zavoda za strna žita u Poljoprivrednom institutu RS, Dragan Mandić, kaže da su posljedice skupe sjetve u RS neminovan uvoz žita, ali i novo poskupljenje hljeba, koje bi, najavljuje, trebalo očekivati krajem ljeta iduće godine.
– Za potrebe RS neophodno bi bilo da se zasije oko 300.000 tona pšenice, ili oko 70.000 do 80.000 hektara zemljišta, a zasijano je mnogo manje. Interesantno je da su uslovi za sjetvu ove jeseni bili veoma povoljni, ali poljoprivrednici iz opravdanih razloga nisu zasijali dovoljno žita – kazao je Mandić.
Tačne podatke o zasijanim površinama u Srpskoj, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS imaće, kako kažu, tek krajem ovog mjeseca, kada sakupe i obrade sve zahtjeve za podsticaje, čiji je rok za podnošenje istekao 1. decembra. Pomoćnik resornog ministra, Zoran Kovačević, ponovio je da su očekivanja ovog ministarstva da je u jesenjoj sjetvi u RS zasijano između 40.000 i 45.000 hektara obradivih površina.Fokus