BANJALUKA, Direktor Investiciono – razvojne banke /IRB RS/ Republike Srpske Brane Stupar izjavio je danas da je IRB RS povećala kamatne stope na svoje kreditne linije u prosjeku oko 0,5 odsto po svim kreditnim linijama, odnosno sa 4,73 na 5,29 odsto kada je u pitanju euribor.
“Ovo povećanje kamatnih stopa je u skladu sa pravilima koje je usvojila Vlada RS, prema kojima imamo obavezu da dvaputa godišnje , odnosno 31. marta i 30. septembra mjenjamo kamatnu stopu koja je isključivo vezana za kretanje euribora na svjetskom tržištu”, rekao je Stupar.
On je na konferenciji za novinare rekao da je euribor u prethodnih pola godine, zbog američke krize likvidnosti banaka, rastao i naglasio da se kretanje euribora ne može predvidjeti.
Stupar je pojasnio da IRB RS po pravilima ima obavezu da uradi promjenu euribora, odnosne referntne kamatne stope za kreditne linije koje daje krajnjim korisnicima i naglasio da će, ukoliko Vlada RS odobri i ukoliko se ukaže potreba, raditi i vanrednu promjenu kamatnih stopa.
“Juče su smanjene referentne kamatne stope Evropske investicione banke i Američkih federalnih rezervi kao i druge četiri centralne banke”, rekao je Stupar i dodao da će to uticati u narednom periodu i da će se i euribor, odnosno međubankarska cijena kredita smanjiti, ističući da bi u narednom periodu moglo doći i do smanjivanja kamatnih stopa.
Stupar je istakao da je Vlada RS kao skuptšina IRB RS prošle sedmice usvojila plan realokacije sredstava unutar kreditnih linija, naglasivši da je ova realokacija uređena unutar kreditnih linija, odnosno nije bilo promjene po sektorima i po fondovima, tako da su , prema njegovim riječima, ispunjeni uslovi koji su regulisani Razvojnim planom i programom RS.
“Promjene unutar kreditnih linija se odnose na kreditnu liniju za preduzetnike i preduzeća koja je povećana za 45,8 miliona KM, smanjili smo tri kreditne linije i plasmane u hartijama od vrijednosti”, rekao je Stupar.
On je istakao da su predstavnici IRB RS prije deset dana razgovaralii sa predstavnicima Svetske banke, koja je iskazala interes za prijedlog
projekta IRB RS kreditnih linija za finansiranje izvoznika.
“U dogovoru sa Svjetskom bankom radićemo na kreiranju kreditne linije za kreditiranje kupaca naših izvoznih preduzeća. Na ovaj način bi se pomoglo domaćim preduzećima da urade proboj na strana tržišta i da preko finansijskih posrednika u tim zemljama, napravimo dogovore , da kreditiramo direktno kupce proizvoda iz RS”, rekao je Stupar i dodao da se ovakva kreditna linija može očekivati u narednih mjesec do dva.
Stupar je napomenuo da je IRB RS uradila bilten “Ekonomski monitor” koji se radi u sklopu izrade baze podataka za strane investitore i domaća preduzeća koja traže strateške partnere.
Direktor Sektora za makroekonomske analize Ognjen Đukić je rekao da je osnovna namjena ekonomskog biltena pružanje svih potrebnih informacija stranim i domaćim investitorima na jednom mjestu, kako bi oni, kako kaže Ćukić lakše donijeli svoju investicionu odluku.
“Obradili smo niz aktuelnih ekonomskih pitanja koja su se desila u prethodnih pola godine koji su su analitički predstavljeni i na taj način doprinjeli boljem razumjevanju ekonomskog razvoja RS”, rekao je Đukić.
Izvršni direktor Sektora za plasmane Mirjana Čomić je istakla da je analiza finsijskog tržišta i potraživanja ,te zaiteresovanosti potencijalnih korisnika pokazala da je izražena zaiteresovanost pravnih i fizičkih preduzetnika i preduzeća za korišćenje sredstava po kreditnoj liniji za preduzetnike i preduzeća, dok je smanjeno interesovanje za mikrobiznis u poljoprivredi, start ap i za pravna lica koja se bave poljoprivredom.
“Iz tog razloga obezbjedili smo dodatnih 45,8 miliona KM za podsticaj razvoja privrede s tim da su i dalje ostala na raspolaganju dovoljan iznos sredstava i za ostale navedene tri linije”, rekla je Čomićeva.
Ona je naglasila da je izuzetno izražena potražnja za stambenim kreditima, naglasivši da će se u narednom periodu razmiušljati o modifikovanju uslova i po toj kreditnoj liniji u smislu pooštravanja.
Čomićeva je rekla da su se generalno kamatne stope po kreditnim linijama prije povećanja kretale od 4 do 7,33 odsto, a nakon povećanja od 4,39 do 7,89 odsto, ističući da prosječna kamatna stopa trenutno iznosi 6,51 odsto za razliku od prosječne kamatne stope koja je prije povećanja iznosila 5,98 odsto.