BANJALUKA, Posljedice globalne finansijske krize indirektno se osjećaju i u BiH i to kroz povećanje kamatnih stopa i činjenicu da su uslovi davanja kredita pooštreni i da će biti sve teže dobiti kredit.
Ovo je za “Glas Srpske” rekao viceguverner Centralne banke BiH Ljubiša Vladušić i napomenuo da vjeruje da se kriza ipak neće znatnije odraziti na BiH,
– Kamatne stope povećavaju se u skladu s povećanjem EURIBOR-a. I u bh. bankama povećane su kamatne stope, jer je u evrozoni, gdje se banke zadužuju, poskupio novac s obzirom na to da su ta tržišta manje likvidna – istakao je Vladušić.
Pojasnio je da većina banaka koje djeluju u BiH imaju svoje banke-majke u inostranstvu od kojih povlače novac.
– Istovremeno, i te banke-majke se zadužuju na međunarodnom tržištu, što povećava cijenu kredita i njima, a samim tim i bankama u BiH. Komercijalne banke u BiH samostalno formiraju visinu kamatne stope. Sada su uslovi za dobijanje kredita, s aspekta analize rizika investiranja i davanja kredita, nešto pooštreni, tako da će sve teže biti dobiti kredit – istakao je Vladušić. Ono što je važno napomenuti, dodao je, jeste to da se danas pokazuje koliko je domaća štednja najjeftiniji kapital u jednoj državi.
Naglasio je da postoji bezbjednost držanja depozita građana u bankama, sa preporukom građanima da depozite drže u bankama i koriste dobru ponudu bankarske kamate, diverzifikujući svoj portfolio na više banaka, odnosno da se imovina rasporedi u više banaka.
– Štednja je u bh. bankama zaštićena zahvaljujući djelovanju Agencije za osiguranje depozita BiH. Danas je osigurani iznos 7.500 KM, a očekuje se da će državni Parlament odobriti da bude povećan na 10.000 maraka – istakao je Vladušić i dodao da se za bankarski sektor u BiH, može reći da je likvidan.
Što se tiče inflacije, globalni šokovi cijena energije i hrane doprinijeli su rastu cijena i u BiH.
– Međutim, 2008. godina je sa aspekta hrane bila daleko bolja nego prethodna pa se može očekivati da cijene hrane budu vraćene u realne okvire, dakle naniže – rekao je Vladušić.
Cijena nafte u evrima je od januara do jula porasla za 36,7 odsto, što ima uticaj na rast cijena svih proizvoda i usluga.
– Tako su cijene za prvih sedam mjeseci 2008. godine u odnosu na decembar 2007. godine porasle 4,2 odsto i u julu ove godine inflacija posmatrana na godišnjem nivou dosegla je stopu od 9,9 odsto, što je najveća stopa inflacije u BiH od 1998. godine – rekao je Vladušić.
Naglasio je da sve ovo nužno ne znači da će BiH biti suočena sa inflatornim pritiskom do kraja godine, te bi prosječna inflacija u 2008. u odnosu na prethodnu godinu trebala biti jednocifrena, odnosno između osam i 8,5 odsto.
– Važna pretpostavka za ublažavanje inflatornih pritisaka jeste kretanje plata. Potrebno je obezbijediti da rast plata prati rast produktivnosti. Najgori scenario je pokušaj da se efekti rasta cijena poravnaju rastom plata – smatra Vladušić.
Uloga CBBiH na ublažavanju posljedica inflacije je ograničena, a fiskalna politika je najvažnija poluga koja može uticati na domaću tražnju.
– Dostupne mjere su disciplinovanje fiskalne politike, odnosno, zadržati uravnoteženje buyeta, vršiti analizu deficita, uvođenje adekvatne olakšice i subvencije poljoprivrednim proizvođačima, utvrđivanje strategije razvoja i očuvanja domaće poljoprivrede, kreiranje odgovarajuće socijalne politike u cilju zaštite najsiromašnijih i drugo – kaže Vladušić.
Berze
Istakao je da se posljedice krize, naravno osjećaju i na našim berzama, na kojima je promet znatno manji nego u normalno vrijeme, ali to se dešava i širom svijeta.
– Očekujemo da će se rješavanjem i oporavkom ove krize desiti pozitivan trend i na našim berzama – rekao je Vladušić.Glas Srpske
