SARAJEVO, Nespreman ulazak BiH u CEFTA i potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU poslije kojeg je došlo do povećanog uvoza i plasmana velikog broja robe na tržište BiH su dobrim dijelom uslovili trend rasta spoljnotrgovinskog deficita BiH, koji je za osam mjeseci ove godine dostigao 6,3 milijarde KM.
Ove velike integracije su nam se dogodile u veoma kratkom vremenskom periodu, a BiH nije napravila odgovarajuće pripreme za pristupanje CEFTA, iako se znalo da je to nužno. Vlasti BiH su imale dovoljno vremena da pripreme domaću privredu, obezbijede podsticaje, naprave jedinstven ekonomski prostor i stimuliraju domaću proizvodnju koja je izvozno orijentisana. To se, međutim, nije dogodilo. Konkurentska sposobnost naše privrede je izuzetno slaba i teško da se može nositi s privredama osam zemalja CEFTA. Dok su privrede iz neposrednog okruženja, odnosno Srbije i Hrvatske, ušle spremne u ovu asocijaciju i u njenim okvirima zabilježile trgovinski suficit, naša privreda je ostala u potpunosti nesređena.
U posljednje vrijeme smo, takođe, svjedoci da se pod pritiskom integracija neki aktivni domaći proizvođači guše. Nepovoljnoj situaciji svakako doprinosi činjenica da još nije zabilježen slučaj da su prihodi od PDV-a iskorišteni u svrhu podsticanja proizvodnje, dok ogromna administracija, pri čemu poseban naglasak stavljam na FBiH, crpi ogromna sredstva. Autor: Duljko Hasić
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
