SARAJEVO, BiH je u grupi zemalja u kojima je cijena energenata, goriva, električne energije i gasa, među najjeftinijim u Evropi, podaci su Statističkog ureda EU (Eurostat).
Građani naše zemlje, prema Eurostatovim podacima, za juni 2008. godine plaćali su najjeftiniji gas i električnu energiju u Evropi.
Cijena električne energije za domaćinstva u našoj zemlji iznosila je 0,061 euro po kilovat-satu, a poslije nas struja je najjeftinija u Bugarskoj 0,068 eura, te Grčkoj i Latviji 0,073 eura, dok je najskuplja u Italiji 0,234 i Danskoj 0,235 eura.
U junu smo za jedan kilovat-sat gasa plaćali 0,033 eura koliko i Litvanci. U Latviji je 0,034 eura, u Estoniji 0,045 eura, Bugarskoj 0,041 eura, dok je u Švedskoj i Danskoj najskuplji – 0,152 eura.
Naftni derivati, prema podacima Eurostata, namanje koštaju Latvijce i Maltežane. U Latviji se 28. jula za litar eurosupera 95 plaćalo 1,14 eura, uključujući takse i carine, dok se u našoj zemlji izdvajalo kao i u Bugarskoj, Litvaniji i Kipru 1,16 eura. Najskuplji eurosuper 95 je u Holandiji 1,61 euro i Belgiji 1,56 eura. Litar dizela najmanje košta Maltežane – 1,21 euro, dok je naša zemlja s cijenom od 1,29 eura na osmom mjestu. Dizel je najskuplji u Velikoj Britaniji – 1,67 eura, a slijede Italija i Švedska sa 1,53 eura.
No, realniju sliku pruža struktura cijene, koja je različita od zemlje do zemlje. U Eurostatovoj analizi, među 28 evropskih zemalja, jedino za BiH nije navedena cijena goriva bez carina i akciza. U tom pogledu, kad je riječ o eurosuperu 95, najjeftiniji je u Bugarskoj i Austriji, po 0,61 euro, a najskuplji u Holandiji 0,75 i Italiji i Grčkoj 0,71 euro. Dizel je najjeftiniji u Bugarskoj – 0,75 eura za litar, dok je ponovo najskuplji u Holandiji – 0,88 eura i Grčkoj 0,86 eura.
Kad je riječ o našoj zemlji, prema riječima Jage Lasića, dopredsjednika Privredne komore FBiH, zahvatanja države (akcize, carine, cestarine) iznose 46 posto, dok rafinerijska cijena i prevoz do granice učestvuju u cijeni goriva sa 54 posto.
“Imamo veliko učešće države, među najvećim u Evropi, velike maloprodajne i veleprodajne marže, te dvostruko oporezivanje koje poskupljuje litar goriva za deset feninga”, kaže Lasić.
Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Milan Lovrić dodaje da kroz cijenu naftnih derivata pojedine evropske države finansiraju razvoj infrastrukture ili vraćaju kredite, dok kod nas nije taj slučaj.
“Novac se sliva u budžete i u dobroj mjeri odlijeva za potrošnju”, ističe Lovrić i dodaje da trenutno na energente i mobilnu telefoniju građani troše najveći dio svog mjesečnog budžeta.
Socijalni aspekt
Električna energija u BiH je najjeftinija zbog toga što je sami proizvodimo, ali i zbog prisutne socijalne komponente.
No, prema riječima Jage Lasića, električna energija će vjerovatno sve više poskupljivati.
Socijalni aspekt provlači se kroz cijenu gasa, budući da je “BH gas” sufinansirao poskupljenje ovog energenta iz svoje dobiti na početku ove godine. Almir Bećarević, direktor “BH gasa”, kaže da je niska cijena gasa i rezultat rada ove kompanije s minimalnom maržom. Nezavisne novine