BANJALUKA, Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Vladimir Usorac zatražio je danas od predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Nikole Špirića, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Slobodana Puhalca i direktora Uprave za indirektno oporezivanje Kemala Čauševića tumačenje o carinskim dažbinama na uvoz robe široke potrošnje i primjeni ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA).
Usorac u otvorenom pismu navodi da su mu pri prelasku granice iz Hrvatske u BiH, u Brodu, uz uredan račun za robu široke potrošnje koja ne podliježe dokazivanju obrascem EUR-1 u vrijednosti oko 4.000 KM, obračunate dažbine u visini od 128 KM.
On je naglasio da je riječ o robi široke potrošnje, konekretno o vijcima, maticama, najlon foliji, mreži za baliranje sijena i tvrdi da na osnovu ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA) na takvu robu ni građani, ni preduzeća ne plaćaju carinu.
“Da li su ugovori o slobodnoj trgovini sklopljeni samo za nekoliko hiljada preduzeća ili za četiri miliona građana BiH”, pita Usorac u pismu Špiriću, Puhalcu i Čauševiću i dodaje da on lično nije “zakinut za veliki novac”, ali da je 128 KM “blizu” iznosu najniže penzije u BiH, pa je ta cifra za mnoge “nedostižna”.
Portparol UIO Ratko Kovačević rekao je Srni da Sporazum CEFTA daje mogućnost pravnim i fizičkim licima da koriste olakšice za oslobađanje od plaćanje carine.
Prema njegovim riječima, kada su u pitanju fizička lica, “mora biti jasno da se radi o ličnom prtljagu putnika i da vrijednost tih stvari ne prelazi 1.200 evra”.
“Da bi se mogao koristiti preferencijal po Sporazumu CEFTA, za robu koja se carini u putničkom saobraćaju, mora biti sasvim jesno da se radi o robi koja ima porijeklo iz zemlje potpisnice CEFTA sporazuma, što mora biti naznačeno posebnom izjavom na samom računu ili obrascu EUR-1”, objasnio je Kovačević.
On je dodao da, ukoliko putnik ne može dokazati da je roba koju uvozi u BiH, zaista roba porijeklom iz zemlje potpisnice CEFTA sporazuma, carinski službenici moraju obračunati i naplatiti sve zakonom predviđene dažbine.
Komentarišući konkretan slučaj Vladimira Usorca, Kovačević kaže da se vjerovatno radilo o tome da on nije mogao da dokaže da je roba koju uvozi porijeklom iz Hrvatske.
“Usorac nije morao imati obrazac EUR-1 kojim se uglavnom koriste firme prilikom uvoza robe, ali je na računu koji je imao moralo biti izričito naznačeno da je to roba porijeklom iz Hrvatske pošto postoji i mogućnost da je tu robu prodavač u Hrvatskoj mogao prethodno da uveze iz neke druge zemlje, a to zači da roba nije porijeklom iz Hrvatske”, rekao je Kovačević.