BANJALUKA, Ove godine na tržištu kapitala Republike Srpske pojavilo se više novih ovlaštenih učesnika nego svih prethodnih godina, rekao je za Fokus predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS, Miodrag Jandrić. On ističe da je to rezultat donošenja Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, investicionim fondovima, te Zakona o porezu na dohodak i dobit, koji su izuzetno stimulativni za formiranje novih akcionarskih društava i njihovo poslovanje.
– Ukidanje poreza na kapitalnu dobit, takođe, pozitivno djeluje na trgovanje na berzi – ističe Jandrić.
FOKUS: Koliko ste izdali novih dozvola za rad?
JANDRIĆ: Dali smo dozvole za rad za dva društva za upravljanje investicionim fondovima, zatim dozvole za četiri nova investiciona fonda, a u pripremi su još dvije. Imamo oko devet novih berzanskih posrednika, pet kastodi banaka. Takođe, proces transformacije PIF-ova u investicione fondove uspješno je završen.
FOKUS: Osim te pozitivne strane, koji su nedostaci našeg tržišta kapitala?
JANDRIĆ: Postoji izražen problem koji karakteriše sva tržišta u razvoju, a to je problem emitenata, odnosno nedovoljne ponude hartija od vrijednosti, i vlasničkih i dužničkih. Proces razvoja korporativnog upravljanja, takođe, vrlo je aktuelan. On zahtijeva edukacije, te set državnih mjera kako bi se akcionarska društva promovisala kao najbolji model organizovanja preduzeća. Pred nama je veliki projekat razvoja standarda korporativnog upravljanja, koje je Komisija usvojila prošle godine. Zakon o preduzećima propisao je da oko 30 preduzeća mora ići na kotaciju i u svoje poslovanje ugraditi standarde korporativnog upravljanja.
FOKUS: Da li se ti standardi poštuju?
JANDRIĆ: Teško ih je ispoštovati do kraja i samo naivni mogu da kažu da su jednostavni za implementaciju. Preduzeća koja izlaze na kotaciju u svojim izvještajima o poslovanju trebalo bi da navedu koje su standarde poštovali, a koje nisu. Komisija za hartije od vrijednosti nema nadležnosti u procesu korporativnog upravljanja, osim da donese standarde. Kada bi zakon zadužio Komisiju u tom dijelu, to bi bilo vrlo značajno, jer bi onda ova komisija mogla da djeluje u smislu povećanja nivoa poštovanja standarda. Mi sada kontrolišemo proces transparentnosti u poslovanju preduzeća, odnosno pratimo da li objavljuju finansijske i revizorske izvještaje. Sva preduzeća, čijim akcijama se trguje na berzi, dužna su da dostavljaju informacije o značajnim događajima. Ako to ne urade, Komisija šalje prekršajne prijave sudovima. Zbog represivnih mjera i kazni od nekoliko desetina hiljada maraka, zakoni se poštuju sve više i više. Transparentnost poslovanja preduzeća u RS jeste na visokom nivou, ali to ne znači da ne može biti bolja.
FOKUS: Ima li na našem tržištu kapitala dovoljno materijala za trgovanje?
JANDRIĆ: Nema dovoljno i nikada neće biti. Pokušavamo da, zajedno s Investiciono-razvojnom bankom i Ministarstvom finansija, razmotrimo šta bi trebalo učiniti u narednom periodu kako bismo razvili tržište kapitala. Na tu temu, ovog mjeseca, na Mrakovici će biti održan okrugli sto, na kojem će učestvovati svi ovlašteni učesnici na tržištu kapitala, počevši od brokerskih kuća pa nadalje. Jedna od tema biće inicijalne javne ponude, otvaranje novih preduzeća. U RS ima značajnih preduzeća koja bi transformacijom iz DOO u akcionarska društva i izlaskom na berzu odigrala značajnu ulogu na tržištu kapitala. Jedno od njih jeste i “Integral inženjering”, koji se već transformisao iz dioničarskog u akcionarsko društvo i sada je u fazi izrade prospekta. Kada je u pitanju stimulacija inicijalnih javnih ponuda, Komisija je smanjila naknade na javne ponude te ukinula naknade na inicijalne javne ponude. Iako smo dosta toga uradili na promovisanju IPO, za sada nema nikakvih rezultata.
FOKUS: Sve češće pominje se potreba regionalnog povezivanja tržišta. Kakav je vaš stav o tome?
JANDRIĆ: Prvi korak ka stvaranju regionalnog tržišta jeste povezivanje tržišta kapitala u Srpskoj i Srbiji. Na nivou ministarstava finansija održan je sastanak i sada očekujemo formiranje radnih grupa u kojima će učestvovati članovi Komisije za HOV s konkretnim prijedlozima i jednoj i drugoj Vladi šta da urade kako bi približili tržišta kapitala. Naš zakon o tržištu hartija od vrijednosti koncipiran je tako da ga je lako prilagoditi budućem regionalnom tržištu kapitala. Crna Gora i FBiH prilično su zainteresovane za taj koncept, a očekujemo da nam se pridruže i Makedonija i Hrvatska, jer se svi okupljaju oko dobrih ideja. To je i način da se svi zajedno pripremimo za evropske integracije.