Sporazum o zoni slobodne trgovine u jugoistočnoj Evropi (CEFTA) stupio je na snagu. Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Albanija, Crna Gora i UNMIK Kosovo od srijede čine jedinstvenu bescarinsku zonu koja je kreirana s ciljem potpune liberalizacije trgovine bez bilo kakvih carinskih i vancarinskih barijera.
Ovim će se zemljama uskoro pridružiti BiH i Srbija, koje su potpisale, ali ne i ratificirale CEFTA. Kada se zaokruži proces ratifikacije modificirane i proširene CEFTA, nastat će tržište od oko 50 miliona stanovnika.
Više je beneficija koje ulazak u ovu bescarinsku zonu nosi. Možda najvažnija jeste privlačenje stranih investitora. Investicija u, recimo BiH, neće značiti mogućnost plasiranja proizvoda samo na tržištu ove zemlje, nego i prodaju robe u svim zemljama članicama CEFTA, bez bilo kakvih ograničenja. Dodamo li tome i činjenicu da je EU članicama ove zone priznala pravo dijagonalne kumulacije, onda bi proizvodi napravljeni od sirovina porijeklom iz bilo koje od ovih osam država bez problema mogli biti plasirani na tržište EU.
Veoma važan aspekt priče o CEFTA jeste i povećanje konkurentnosti, te pripremanje domaće ekonomije za nastup na jedinstvenom tržištu EU. To znači da će domaće institucije za kontrolu kvalitete domaćih i uvezenih proizvoda morati mnogo bolje raditi. Zbog svega navedenog, Parlamentarna skupština BiH morala bi požuriti s ratifikacijom ovog sporazuma.
