TOKIO – Japanski instituti i kompanije izvršili su proračune i zaključili da bi šest japanskih proizvođača automobila pretrpjelo trošak u ukupnom iznosu od oko 21 milijardu dolara ako bi nova vlada predsjednika Donalda Trampa doslovno sprovela plan o uvođenju novih carina na uvozne automobile u visini od oko 25 odsto.
Ovaj trošak uzima u obzir i tarife koje Tramp namjerava da uvede na robu uvezenu iz Meksika i Kanade, gdje japanski proizvođači imaju više fabrika.
U Tojoti su uvereni da će, uprkos problemu tarifa, i u narednim godinama ostvariti krupan profit.
Naime, novi/stari američki predsjednik je u utorak najavio uvođenje carina na vozila stranog porekla u iznosu od oko 25 posto, koje bi, moguće, stupile na snagu u aprilu ili nešto kasnije.
Takođe, on je ranije izjavio da će se njegova zemlja pri određivanju meta novih carina rukovoditi principom recipročnosti.
Mada Japan ne naplaćuje carine na uvoz stranih automobila, iz Vašingtona ga već dugo optužuju za postojanje drugih, strukturnih, prepreka uvozu, pa je u tom smislu realno očekivati da će se i on naći na tapetu nove američke administracije prilikom određivanja pomenutih protekcionističkih mera. (U 2023. godini, na primjer, ističu Amerikanci, Japan je uvezao samo nešto manje od 19.000 automobila američkog porijekla).
Ovdje treba imati na umu da je Tramp tarifama slične visine priprijetio i stranim proizvođačima čelika i aluminijuma, među kojima se po uspešnosti naročito ističu japanske i južnokorejske kompanije.
One su snabdjevači dijelovima fabrika dalekoistočnih proizvođača automobila u samim Sjedinjenim Državama. Te tarife, dakle, dodatno će zakomplikovati njihovo poslovanje i podići cijene njihovih vozila u Severnoj Americi.
Automobili, kamioni i autobusi su u ukupnom japanskom izvozu u SAD prošle godine učestvovali sa 28,3 odsto (blizu 40 milijardi dolara), dok su dijelovi za vozila činili još blizu šest odsto tog izvoza.
Inače, putnički automobili koji se uvoze iz Japana trenutno su u SAD opterećeni simboličnom tarifom od dva i po odsto, autobusi carinom od samo dva odsto, dok dostavna vozila (pikap kamioneti) već trpe visokih 25 posto.
Zbog gorkog iskustva iz osamdesetih godina prošlog vijeka kada su bile izloženi oštrim američkim carinama, krupne japanske kompanije poput “Tojote” i “Honde” su izgradile više fabrika na američkom tlu kako bi amortizovale opasnost koja prijeti od njih.
Međutim, manji japanski proizvođači, kao što su “Mazda” i “Subaru”, nisu bili u stanju da u istoj mjeri razviju otpornost na carine, pa su sada posebno ranjivi na Trampove tarife. Japanski ekonomisti ističu da čak 70 odsto od oko 420.000 automobila “Mazde” koji se godišnje prodaju u SAD dolazi iz inostranstva, dok “Subaru” doprema blizu polovine (47 procenata) svojih automobila za američko tržište iz Japana.
I treći najveći japanski proizvođač automobila “Nisan” mogao bi da pretrpi značajnu štetu usled uvođenja novih tarifa, mada poseduje dvije fabrike u SAD. Naime, “Nisan”, koji posljednjih godina u Sjedinjenim Državama ostvaruje blizu trećine svoje ukupne prodaje, prošle godine je zabilježio gubitak od milijardu i po dolara, zbog čega je planirao smanjenje proizvodnje i broja radnika širom svijeta, uključujući tu i SAD.
Rukovodstvo japanske kompanije sa sjedištem u Jokohami namjeravalo je da redukuje radnu snagu u SAD za čak četvrtinu, ali je sada jasno da će sprovođenje tog plana restruktuiranja morati da sačeka, jer bi značaj tih postrojenja mogao da poraste u svjetlu novih tarifa. Pored toga, oko 30 odsto “Nisanovih” automobila koji se prodaju u SAD prave se u susjednom Meksiku, koji će se uskoro naći pod udarom novih carina.
U Nisanu strahuju da će usljed uvođenja tarifa izgubiti veliki broj mušterija u SAD, jer će cene njihovih vozila dospjeti van domašaja potrošačkog sloja u kojem su sada popularna.
I najveći svjetski proizvođač i prodavac vozila “Tojota” značajan dio automobila koji proda u SAD doprema iz Japana, Meksika i Kanade – u 2024. godini 43 posto od 2,33 miliona vozila koje je prodala u SAD je bilo proizvedeno vani.
Trenutno drugi najveći japanski proizvođač automobila “Honda” trećinu vozila koje proda u SAD izrađuje u Meksiku i Kanadi. Ona je već najavila da će pokušati da riješi problem novih carina premeštanjem dijela proizvodnje iz tih zemalja u SAD i promjenom modela koji se u njima proizvode.
U “Hondi” računaju da će se oko 610.000 njihovih četvorotočkaša naći pod udarom Trampovih carina.
“Honda” je, inače, prošle godine proizvela ukupno oko četiri miliona automobila.
Da li će biti poštede za vjernog saveznika?
Sigurno je da će vlada u Tokiju, kao i kad su u pitanju nove carine na proizvode od čelika i aluminijuma, tražiti poštedu i izuzeća od tarifa na uvoz četvororotočkaša za japansku automobilsku industriju, navodeći kao argumente visoka japanska ulaganja u američku privredu i vojnopolitičko savezništvo dvije zemlje.
Dobar osnov za zahtev za izuzeće je činjenica da japanske kompanije, u cjelini gledano, zapravo, već proizvode znatno više automobila u SAD nego što ih u tu zemlju dovoze iz Japana – one su u 2023. godini u SAD napravile čak 3,27 miliona jedinica, dok su iz ostrvske carine dopremile oko 1,49 miliona.
Zato se optimizam jednog dijela japanskih političara i ekonomista, koji vjeruju da će njihova zemlja u dobroj meri biti pošteđena protekcionističkih mjera Vašingtona u oblasti automobilske industrije, čini osnovanim.
Trampova vlada kroz uvođenje visokih carina nastoji da naglo umanji ogromni deficit u trgovini sa inostranstvom i privoli strane (i domaće) kompanije na premještanje i izgradnju novih fabrika u SAD, kako bi ostvarila ubrzanu reindustrijalizaciju.
Ta politika će vjerovatno imati određeni pozitivan efekat, ali će istovremeno napraviti značajnu ekonomsku štetu ne samo stranim poslovnim subjektima, već i, podsticanjem inflacije, brojnim domaćim potrošačima. RTS