BRISEL – Rumunija i Hrvatska imale su u prošloj godini u Evropskoj uniji (EU) najveći rast minimalne plate u poređenju sa stopom inflacije, pokazuju podaci Eurostata.
Minimalne su plate rasle brže od inflacije u većini članica EU-a i zemalja kandidata za članstvo što je dovelo do njihovog vidljivog realnog rasta u 2024. No, te plate osjetno variraju u EU-a. U deset od 22 zemlje članice one su ispod hiljadu evra.
Pet zemalja EU-a nema određenu minimalnu platu na nacionalnoj osnovi. To su Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska.
Prema podacima Eurostata, u januaru ove godine bruto mjesečna minimalna plata varirala je između 551 evra u Bugarskoj i 2.638 evra u Luksemburgu. Ako se pogledaju zemlje kandidati za članstvo u EU, Moldavija je imala najmanju minimalnu platu od 285 evra.
Kada se uporedi rast minimalne plate i stope inflacije vidi se da je u Rumuniji minimalna plata u 2024. rasla 22,7 odsto uz inflaciju od 5,5 odsto.
U Hrvatskoj je prosječna inflacija bila 4,5 odsto, a minimalna plata je porasla 15,5 odsto.
Treća na listi je Bugarska gdje je inflacija bila 2,1 posto, a rast minimalne plate je došao do 15,4 posto.
Njemačka je, na primjen, pri dnu te ljestvice. Tamo je inflacija bila 2,8 odsto, a minimalna je plata porasla 5,2 odsto. U Francuskoj je odnos još gori. Uz inflaciju od 1,8 odsto minimalna plata je veća dva posto. Gori od Francuske je jedino Kipar gdje je inflacija došla do 3,1 odsto, ali minimalna je plata je ostala nepromijenjena.
Nakon Luksemburga najveću bruto minimalnu platu ima Irska, i to 2.282 evra. Holandija je treća s 2.193 evra, a Njemačka četvrta s 2.161 evra.
Slovenija je na osmom mjestu s iznosom od 1.254 evra. Hrvatska je na trinaestom mjestu s bruto minimalnom platom od 970 evra. Na dnu uz Bugarsku je Mađarska s iznosom od 707 evra.
Kad se pogledaju minimalne plate prema standardu kupovne moći (PPS), razlike među članicama EU-a se smanjuju iako ipak ostaju uočljive.
PPS omogućava nešto pravednije poređenje budući da se tretira kao vještačka valuta koja odražava kupovnu moć u pojedinim zemljama, navodi Euronews.
Tu je na vrhu Njemačka s brojkom od 1.992 nakon čega slijedi Luksemburg s 1.969 i Holandija s 1.875. Slovenija je na devetom mjestu s brojkom 1.401, a Hrvatska na 11. mjestu s brojkom od 1.298 po PPS-u. Iza Hrvatske su Litvanija, Portugal, Grčka, Cipar, Malta, Mađarska, Slovačka, Češka, Bugarska, Latvija i Estonija. Bankar.me