ZAGREB, Školarine u Hrvatskoj veće su i od njemačkih, a standard upola slabiji, pokazuju rezultati istraživanja Instituta za razvoj obrazovanja (IRO).
Ako je suditi prema ulaganju u visoko obrazovanje i nauku Hrvatska se neće tako brzo izvući iz krize.
Prema visini javnog ulaganja u visoko obrazovanje, koji iznosi 0,95 odsto BDP-a, Hrvatska se nalazi na samom evropskom dnu i ispod je evropskog prosjeka od 1,14 odsto izdvajanja iz BDP-a.
Poređanja radi, Švedska ulaže u obrazovanje gotovo dvostruko više od Hrvatske, a srpskog susjeda “šiju” i Slovenci sa izdvajanjem od 1,22 odsto, prenosi podatke istraživanja “Slobodna Dalmacija”.
I nije samo to problem – maksimalni godišnji iznosi školarina u Hrvatskoj, koji se penju i do 1.270 evra, viši su i od onih u njemačkim saveznim pokrajinama (do 1.000 evra).
Hrvatska se, takođe, može “pohvaliti” svojevrsnim raritetom, barem u evropskim razmjerima gdje nijedna zemlja ne poznaje takozvani linearni model školarina, odnosno plaćanje prema broju prikupljenih ECTS bodova.
Prema riječima izvrsnog direktora Instituta Ninoslava Šćukanca, krajem 2013. će biti objavljene preporuke kako urediti finansiranje visokog obrazovanja u Hrvatskoj da bi odgovorilo na potrebe društva, a fakultete učinilo konkurentnima u kontekstu evropskog obrazovanja.
“Privredni sektor zavisi od zanimanja koja uključuju stepen visokog obrazovanja, a zanimanja budućnosti primarno će se temeljiti na znanju i informacijama. Osim što u obrazovanje država malo ulaže, veliki problem je i to što većih izdvajanja nema ni iz privatnog sektora, pa se finansijske rupe najčešće popunjavaju školarinama”, ukazao je na probleme Šćukanac. Tanjug
