BEOGRAD, Svako ko želi da oroči nešto novca koji čuva u slamarici u predstojećoj Nedjelji štednje (od 31. oktobra do 7. novembra), morao bi veoma dobro da promisli u koju banku i na koje vrijeme ostavlja pare, savjetuju sagovornici Pressa nedjelje.
Ukratko, ono što bi sve neiskusne štediše trebalo da znaju jeste da je najsigurnija štednja u „švajcarcima”, ali ako ih nemate dobar je i evro. Najbolja banka za štednju nije ona koja daje najvišu kamatu već ona koja je sigurna. A idealan rok na koji ćete oročiti novac zavisi od toga u koje svrhe štedite i kakve su dugoročne prognoze za valutu u kojoj štedite.
Previsoke kamate
Profesor Ljubodrag Savić objašnjava da i pored toga što Srbija ima veliki broj banaka, stepen konkurencija među njima je nizak. Posljedica toga je da građani i privreda u Srbiji i dalje plaćaju najveće kamatne stope u okruženju.
U bankama u Srbiji se može štedjeti u evrima, dinarima, dolarima, „švajcarcima”, funtama, a u nekim bankama i u kanadskim dolarima, australijskim dolarima, danskoj, švedskoj i norveškoj kruni, kao i japanskom jenu.
Banke u Srbiji nude raznovrsne, ali uglavnom povoljne kamate na oročenu štednju, a najviše kamatne stope su na štedne uloge u dinarima, na koje se ne plaća porez na dobit. Tu je dinar u prednosti, jer je porez na dobit na štednju u devizama povećan od oktobra 2012. na 15 odsto.
Kamata, sigurnost i rok
Ekonomista Zoran Popov kaže da se prilikom odluke o štednji građani odlučuju prema tri kriterijuma – visini kamate, sigurnosti banke i kada će im novac biti isplaćen. Međutim, problem je što je sigurnost banke nešto što običan čovjek ne može da procjeni. A kod naših građana, zbog iskustva sa štednjom iz 90-ih, još uvijek postoji ozbiljno nepovjerenje u banke.
Žene su znatno štedljivije
Štedne proizvode koristi 42 odsto ispitanih građana, 72 odsto smatra da je odvajanje novca po strani važno, a u tom stavu prednjače žene, jer 82 odsto njih smatra da je štednja važna, dok u to vjeruje 63 procenta ispitanih muškaraca. U približno 80 odsto slučajeva građani navode da štede za „crne dane”, dok je odvajanje novca za dopunu penzije u budućnosti ili zdravstvenog osiguranja relativno rijetko, naročito među mlađima od 30 godina. Štediše uglavnom odvajaju novac kada im nešto „pretekne”, oko 70 odsto njih, dok malo manje od polovine tvrdi da novac štedi samo kada na umu ima konkretnu stvar na koju će novac potrošiti.
– Procjena sigurnosti banke je slična kao kada kupujete bilo koji drugi proizvod pa ga procjenjujete. Uzmimo cipele na primjer. Da ste obućar, znali biste dobro da procijenite kvalitet, ali pošto niste, onda je to problem – kaže Popov.
Zato profesor Mlađen Kovačević, član Akademije ekonomskih nauka, savjetuje da kod izbora banke kojoj ćete povjeriti svoj novac otvorite četvore oči, jer je veoma teško prognozirati šta će se dešavati u evrozoni, posebno sa bankama u Grčkoj i Italiji.
– Upravo zbog toga ne bih smio da garantujem da je najbolje oročiti novac u onoj banci koja nudi najveću kamatu. Kada me pitaju o tome, još u vrijeme Dafine i Jezde, odgovarao sam da je najviša kamata najprivlačnija, ali može da bude i nerealna. Zato dobro vodite računa o tome. Druga stvar na koju treba paziti kod odabira banke je da li je država većinski vlasnik i građanima bih uvijek preporučio da štede u domaćim bankama – objašnjava Kovačević.
Narodna banka Srbije je preporučila bankama da se ne utrkuju u kamatama na štednju, kako ne bi ugrozile stabilnost finansijskog sistema i ukazala da veće kamate na štednju povlače i veće kamate na kredite.
Naši sagovornici ukazuju da i, u slučaju da banka propadne, u skladu sa Zakonom o osiguranju depozita, država garantuje isplatu depozita položenih na štednju kod poslovnih banaka u visini do 50.000 evra. Pa ako ne volite rizik, ne preporučuje se da oročite više.
Ozbiljna dilema
Građani Srbije se i dalje najčešće odlučuju da štede u stranoj valuti zbog mogućeg slabljenja dinara, opadanja kupovne moći, kao i visoke inflacije. U ukupnoj štednji, koja je u septembru iznosila 8,5 milijardi evra, udio štednje u dinarima je dva odsto. A procjenjuje se da građani po slamaricama čuvaju još tri milijarde evra.
Dušan Uzelac, direktor portala Kamatica, kaže da dilema štedjeti u evrima ili dinarima ima kompleksan odgovor jer je cilj štednje očuvanje vrijednosti novca. Prema jednostavnoj bankarskoj računici, potrebno je da iznos kamate bude veći od iznosa stope inflacije, jer je inflacija pad vrijednosti novca, a kamata bi trebalo da anulira taj pad.
– To se odnosi i na štednju u evrima i pritom se uzima stopa inflacije u evrozoni. Sa druge strane, problem štednje u dinarima predstavlja nepredvidivost kretanja kursa u budućem periodu, odnosno razvoja ekonomije koja je osnova koja diktira vrijednost kursa dinara. Od štednje ne može da se zaradi, u to smo se uvjerili propašću bankarskog sistema u ne tako davnoj prošlosti. Svaka štednja bi trebalo da ima namjenu, a onda ta namjena na neki način opredjeljuje i valutu u kojoj će se štedjeti. Ako se na primjer planira štednja da bi se platila školarina koja je u dinarima, logično je da se štedi u dinarima – objašnjava Uzelac.
Franak stabilan
Većina ekonomista se slaže da se štedi u stranim valutama, ali ne i recimo prebacivanje evra u švajcarski franak zbog štednje jer se tako gubi novac. Ljubomir Madžar, ekonomista, preporučuje štednju u stranim valutama onima koji ne vole neizvjesnost. Od zapadnih valuta najbolji je švajcarski franak, jer ima zadivljujuću stabilnost i nema taj znak pitanja koji se pojavljuje nad evrom, a čak je stabilniji i od dolara, koji ima povremene fluktuacije.
Primjer štednje
5.000 evra 555.000 dinara
5,50% na god. nivou 12% na god. nivou
Prihod od kamate
rok 3 mjeseca 68,75 evra bruto 58,43 evra neto* 16.650,00 dinara
6 mjeseci 137,50 evra bruto 116,87 evra neto* 33.300 dinara
12 mjeseci 275,00 evra bruto 233,75 evra neto* 66.600,00 dinara
*Bruto i neto kamata se pojavljuje samo u primjerima devizne štednje. Bruto kamata je ukupno obračunata kamata po navedenoj kamatnoj stopi, a neto kamata je kamata koju će klijent dobiti pri isplati nakon završetka oročenja. Po Zakonu o porezu na dohodak, građani su obavezni da državi na deviznu štednju plate porez na prihod od kapitala u iznosu od 15 odsto.
Na koji vremenski period oročiti novac, što muči mnoge građane, prije svega zbog toga što niko ne može da prognozira kretanje dinara, dok ima skeptičnih i prema evru, Madžar odgovara da je dinar najbolje oročiti na tri mjeseca, a strane valute na duže.
– Narodna banka se potrudila sa sačuva kurs i obezbijedi stabilnost dinara, ali to neće moći na duže staze, pa je tri mjeseca rok na koji savjetujem da se oroči dinar, jer će na duže da pada. Strane valute je najbolje oročiti na duže, recimo dvije godine. Postoje i bankarski proizvodi koji omogućavaju da oročenje na duže, ali ako vam zatreba, možete novac da podignete, dok ono što ste oročili ostaje tako pod istim uslovima – kaže Madžar.
Brojke
– 55 odsto građana ušteđevinu čuva “u slamaricama”
– 27 odsto uopšte ne štedi
– 80 odsto štedi “za crne dane”
– 4.777 dinara je prosječna mjesečna ušteđevina u Srbiji
– 40 odsto štedi između 2.000 i 6.000 dinara mjesečno
– 65 odsto građana je nezadovoljno sumom koju može da uštedi
– 65 odsto kod štednje brine zbog slabljenja valute, opadanja kupovne moći ili visoke inflacije.
*istraživanje Erste banke
Kako će izgledati bankarsko tržište u Srbiji u narednom periodu
Neke od banaka koje sa problemima posluju na tržištu Srbije u narednom periodu biće ugašene, dok će se one koje budu imale više, pripojiti drugim bankama.
U Srbiji trenutno posluju 32 banke. A većina ekonomista se slaže da je to previše za naše skromno tržište kao i da će se zbog kretanja na bankarskom tržištu uslijed krize, taj broj smanjiti. Ekonomista Goran Nikolić kaže da je sasvim realno da će se broj banaka prisutnih u Srbiji u budućnosti smanji.
– Doći će do ukrupnjavanja bankarskog tržišta spajanjem banaka i to ne treba da iznenađuje jer se o tome priča, ali i dešava već nekoliko godina unazad – podsjeća Nikolić.
Tome u prilog govore i dešavanja na bankarskom tržištu u posljednjih godinu dana. Prije dvije nedjelje Nacionalna banka Grčke objavila javni tender za spajanje sa svojim najvećim domaćim konkurentom, Eurobankom. Naime, grčke banke su pod pritiskom da se spajaju pošto su pretrpjele veliku štetu zbog trogodišnje finansijske krize i velikog otpisa duga zemlje.
Šuška se i da Mađarska OTP banka kod nas planira povećanje tržišnog udjela i preuzimanje KBC banke. OTP banka, koja je banka broj jedan u Mađarskoj prisutna je u Srbiji od 2005. godine, kada je kupila Nišku banku, a dvije godine kasnije i Kulsku i Cepter banku.
Prošle godine je ruska Sberbank zaključila proces preuzimanja stopostotnog kapitala u grupi Volksbank International AG, koja je vlasnik Volksbanaka na teritoriji jugoistočne Evrope, među kojima su podružnice u Srbiji, Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, BiH, Mađarskoj i Sloveniji. Najavljeno je i da će Gazprom banka početi sa poslovanjem u Srbiji u drugoj polovini ove godine.
Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta kaže da su Srbiji od 2001. godine ovdje postojali dobri uslovi za razvoj banaka, prije svega onih čije su centrale van naših granica. Srpske filijale tih banaka su uživale naklonost svih srpskih vlada i ostvarivale prilično visok profit, pa čak i na početku krize kad je veći dio privrede poslovala sa teškoćama. Najveći broj domaćih-stranih banaka ostvaruje sada manji profit nego prije početka krize. I pored toga, u Srbiji do sada nije bilo mnogo spajanja banaka, ali “medeni mjesec” je za većinu srpskih banaka završen.
– To ipak ne znači da će doći do radikalnih promjena. Najbolje među bankama i dalje imaju dominantnu poziciju i dobro posluju, imajući u vidu poslovni ambijent. Neke, prije svega grčke i domaće banke, zapale su probleme i najvjerovatnije će se pripojiti boljim bankama u Srbiji, ili će biti ugašene – navodi Savić.
Ekonomska kriza se neće završiti tako brzo kako su neki predviđali, ni u Srbiji, ali ni u većem dijelu svijeta. Iz toga se može zaključiti da će neke banke koje su danas u lošoj poziciji teško preživjeti krizu, dok će one koje posluju dobro, smanjiti nivo profita.
– Ali i pored upozorenja premijera Dačića da banke “prikoče”, one će u Srbiji i u ubuduće uživati povjerenje vlasti i imati lagodan položaj. Ako bi se nešto promijenilo u tom smislu, banke relativno lako mogu da izađu sa srpskog tržišta. Najveći problem banaka danas je što imaju kapitala i više nego što im treba, ali nemaju sigurne klijenta kojima mogu da ga plasiraju pod svojim uslovima, i biti sigurne da će klijenti moći da kredite da vraćaju – kaže Savić. Press
