BANJALUKA, BiH će i ove godine ostati jedina zemlja u regionu koja nema sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA, jer je pregovarački fokus dala na kvalitet, a ne na brzinu sklapanja aranžmana, tvrdi Igor Gavran, ekonomski stručnjak Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.
On je izjavio da pregovori sa članicama EFTA – Švajcarskom, Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom, nesumnjivo traju duže od očekivanog, ali da je to posljedica objektivnih faktora i želje naših pregovarača da sklope što povoljniji aranžman po BiH.
“Poučeni ranijim iskustvima kada je BiH relativno brzo zaključivala bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini sa susjednim zemljama, ali na apsolutnu vlastitu štetu, ovaj put se pristupilo drugačije u namjeri da BiH dobije koristi od sporazum sa EFTA”, istakao je Gavran.
U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH su još u decembru prošle godine najavili okončanje zadnje četvrte runde pregovora i parafiranje sporazuma o slobodnoj trgovini sa predstavnicima EFTA, koji bi stupio na snagu u 2012, ali se to nije desilo. Tada se kao preostalo neriješeno pitanje navodilo usaglašavanje različitih mjera zaštite domaće proizvodnje uključujući subvencije i primjene kompenzacijskih mjera, zaštite od dampinga, zatim od povećanog uvoza na globalnom nivou, kao i bilateralnih zaštitnih mjera od povećanog uvoza po osnovu odobrenih koncesija.
Prema riječima Gavrana, to što su ostale zemlje sa prostora bivše Jugoslavije već uspostavile bescarinsku trgovinu sa tržištem EFTA od 13 miliona potrošača, ne znači i da su sklopili povoljne aranžmane.
Ukazuje da ograničavajući faktor za BiH u pregovaračkom procesu sa EFTA predstavlja Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, koji ne dozvoljava davanje većih povlastica zemljama van tog 27-članog bloka.
“Naša pregovaračka strana pokušava za BiH pridobiti što veći prostor za nastup na tržištima EFTA, a da istovremeno ne ugrozi bh. proizvodnju koja je i ovako izložena prevelikoj konkurenciji. Prema mojim saznanjima iz dosadašnjeg pregovaračkog procesa, konačan rezultat po BiH bi mogao biti zaista povoljan, čime bi se ‘čekanje’ na sporazum sa EFTA na pravi način isplatilo”, ocjenjuje Gavran.
BiH je, inače, u prvih osam mjeseci ove godine sa zemljama EFTA ostvarila spoljnotrgovinski promet u vrijednosti od 126,2 miliona KM. Iako to čini manje od jednog procenta naše ukupne robne razmjene s inostranstvom, specifičnost i važnost tog tržišta za BiH se ogleda u tome da vrijednost izvoza godinama premašuje nivo uvoza. Tako je pokrivenost uvoza izvozom sa zonom EFTA u periodu januar – avgust iznosila 106 odsto.
Najveću robnu razmjenu unutar tog bloka imali smo sa Švajcarskom na čije tržište je naša privreda plasirala proizvode u vrijednosti od 56,6 miliona KM, zatim u Norvešku 8,1 milion KM, dok Island i Lihtenštajn imaju zanemarivo učešće. Tržište Švajcarske smo proteklih godina najviše snabdijevali pletenom odjećom i odjevnim dodacima, zatim namještajem i posteljinom, oružjem i municijom, drvetom, te plastičnim proizvodima. U Norvešku smo uglavnom izvozili namještaj i posteljinu, metalne proizvode i obuću. Nezavisne novine
