BERLIN, Od 1. avgusta Njemačka izdaje novu vrstu viza – Plavu kartu, koja olakšava dobijanje boravišne dozvole za stručnjake iz zemalja van Evropske unije.
Gerhard Sels ima 19 godina i veliki san. Ovaj student sa Aljaske želi da živi i radi u Njemačkoj. Od malih nogu posjećuje svoje rođake u ovoj zemlji i definitivno želi da tu i ostane, prenosi Dojče Vele.
Sa Plavom kartom, približilo se i ostvarenje tog sna: “Imam planove šta da ovdje radim i studiram. Poslije mastera želio bih da nađem posao. Ovdje ima mnogo ljudi, čovjek nije tako izolovan kao u mojoj postojbini. Želim da upoznam ljude i da imam nove ideje, to je za mene bio glavni razlog da dođem u Njemačku”, kaže Sels.
Granica zarade – za neke je manja i mnogi drugi studenti iz zemalja van Evropske unije rado bi željeli da ostanu u Njemačkoj. Ali, komplikovana birokratija umije da ih uplaši. Sa „Plavom kartom“ sve je postalo jednostavnije. Onaj ko ima diplomu visoke škole ili fakulteta stečenu u Njemačkoj ili inostranstvu i može da dokaže da ima obezbijeđen posao sa zaradom od najmanje 44.800 evra godišnje, može da ostane najprije četiri godine u Njemačkoj. Za inženjere i stručnjake prirodnih nauka, granica primanja je čak niža, jer oni su Njemačkoj hitno potrebni.
Interesovanje za „Plavu kartu“ je veliko, kaže generalni sekretar Njemačke službe akademske razmene, Ulrih Grotus:
“Imamo zahtjeve iz dva pravca. Jedno su ljudi koji su već gotovi sa studijama i žele da se orijentišu i ispitaju da li bi mogli da rade u Njemačkoj. Još važniji za nas su oni koji se zanimaju za studiranje, apsolventi ili oni koji su u inostranstvu stekli bar diplomu bačelora, a razmišljaju o dolasku u Njemačku. Za njih je važno da znaju da, ukoliko to kasnije budu htjeli, mogu da ostanu u Njemačkoj.”
Oni koji poslije završenih studija žele da ostanu u Njemačkoj, ne moraju više da za godinu dana nađu radno mjesto, već im je taj rok produžen na 18 mjeseci, pri čemu mogu da se izdržavaju drugim poslovima. „Vlasnici ’Plavih karti’ mogu da dobiju stalni boravak i poslije dvije do tri godine. Njima koristi to što više nema takozvane provjere prednosti, kaže Ulrih Grotus:
“Za apsolvente iz inostranstva to je veoma važno praktično poboljšanje. Sada više nema provjera da li najprije ima građana EU koji bi mogli da dobiju posao. Ta provjera traje i za poslodavce je poprilično naporna priča“.
„Plava karta“ je nastala po uzoru ne američku „Zelenu kartu“. Ulrih Grotus se nada da će broj stranih stručnjaka u Njemačkoj, kojih sada ima između 10 i 15 hiljada, da se poveća. Ali, ova karta ne može biti čudotvorno sredstvo borbe protiv nedostatka stručnjaka, prenose agencije.
