SARAJEVO, Pregovori Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa /MSTEO/ i tima BiH za pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji /STO/ posljednjih nekoliko mjeseci bilježe značajan napredak, kako u oblasti multilateralnih pregovora o spoljnotrgovinskom režimu BiH, tako i o domenu bilateralnih pregovora o pristupu tržištu.
U oblasti multilateralnih pregovora o spoljnotrgovinskom režimu BiH pregovori se praktično privode samom kraju.
To se odnosi na tzv. “legislativni akcioni plan”, koji je sadržavao program usvajanja novih zakona i podzakonskih akata, čime bi se regulisale pojedine oblasti pokrivene pojedinačnim STO sporazumima, zatim program usvajanja izmjena i dopuna postojećih propisa s ciljem njihovog usklađivanja sa odredbama STO sporazuma, kao i program formiranja novih institucija radi efikasnije primjene domaćih propisa u skladu sa pravilima STO.
Realizovani su i ostali segmenti pomenutog akcionog plana, poput uspostavljanja informativnih tačaka u okviru institucija BiH radi informisanja članica STO o propisima i praksi iz oblasti tehničke regulative i trgovine uslugama, kao i pristupanja međunarodnim ugovorima i konvencijama iz oblasti prava intelektualnog vlasništva, rečeno je u MSTEO BiH.
Istovremeno, u dosadašnjem toku uspješno su okončani pregovori u oblasti bilateralnih pregovora o pristupu tržištu, a bilateralni protokoli su, u oba segmenta – robe i usluge – potpisani sa Kanadom, Kraljevinom Norveškom, Japanom, NR Kinom, Švajcarskom, Salvadorom i Hondurasom, dok su pregovori sa Dominikanskom Republikom završeni, a bilateralni protokol je u fazi parafiranja.
Pregovori u ovoj oblasti aktivni su još sa Indijom, Brazilom, Ekvadorom, Korejom, SAD i Ukrajinom. Sa nekim od pomenutih zemalja pregovori su već završeni u nekim segmentima, a samo sa SAD i Ukrajinom pregovori su aktivni i u oblasti robe i usluga.
Iz MSTEO BiH podsjećaju da pregovori za pristupanje jedne zemlje STO podrazumijevaju vrlo složen i dugotrajan proces, koji na kraju pregovora treba da rezultuje punopravnim članstvom u ovoj organizaciji.
Proces pregovora o prijemu neke države u STO, sa stanovišta predmeta i načina pregovaranja, sastoji se iz nekoliko segmenata.
Riječ je o pregovorima o spoljnotrgovinskom režimu, u okviru kojih se preispituje usklađenost domaćeg zakonodavstva sa pravilima i principima na kojima je zasnovan međunarodni trgovinski sistem i koji se vode na multilateralnom nivou.
Zatim o bilateralnim pregovorima o pristupu tržištu u oblasti trgovine robom i trgovine uslugama, gdje se od zemlje u procesu pristupanja traži da kao ustupak za svoje članstvo u ovoj organizaciji članicama odobri određene koncesije kada je riječ o visini carinske zaštite njene domaće industrije u oblasti trgovine robom, odnosno da liberalizuje uslove za pružanje usluga na svom tržištu.
Treći segment odnosi se na pregovore o domaćoj podršci poljoprivredi koji se vode na plurilateralnoj osnovi i u okviru kojih se pregovara o visini ukupne podrške za mjere koji su, prema STO Sporazumu o poljoprivredi, predmet ograničenja.
Osnovni problem na putu okončavanja pristupnih pregovora BiH sa preostalim članicama STO jeste posljedica ugovornog odnosa BiH i EU, uspostavljenog zaključivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u okviru strategije EU za prijem novih članova.
Kao što je poznato, BiH ima vrlo liberalan spoljnotrgovinski režim, kako u pogledu visine carinske zaštite u primjeni na uvoz robe, tako i u pogledu mogućnosti pristustva stranog kapitala u različitim sektorima pružanja usluga.
U skladu s tim, kada bi BiH bila u poziciji da u ovim pregovorima vodi računa samo o svojim vlastitim interesima, Pregovarački tim bi vrlo lako našao kompromisno rješenje za preostala otvorena pitanja u pregovorima sa pomenutim zemljama, pojašnjavaju u MSTEO BiH.
Međutim, BiH kao zemlja u procesu stabilizacije i pridruživanja i potencijalna buduća članica EU ima obavezu da rezultate svojih STO pristupnih pregovora u oblasti pristupa tržištu usaglasi sa tzv. EU konsolidovanim listama koncesija za industrijske i poljoprivredne proizvode, kao i sa konsolidovanom listom EU obaveza u oblasti trgovine uslugama.
Drugim riječima, u bilateralnim pregovorima sa ostalim zemljama BiH se ne može, kao rezultat pregovora, dogovoriti o liberalnijem režimu od onog koji prema tim zemljama primjenjuje EU.
Što se tiče bilateralnih pregovora sa EU, oni se u formalnom smislu ne vode, ali se mora potpisati bilateralni Protokol između dvije strane.
U ovom trenutku, ističu u u MSTEO BiH, EU uslovljava potpisivanje bilateralnog protokola u okviru BiH – STO pristupnog procesa prethodnim razrješenjem nekih otvorenih pitanja u okviru provođenja Privremenog sporazuma u okviru Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji.
Ozbiljan problem za BiH predstavljaju i bilateralni pregovori sa Ukrajinom u oblasti pristupa tržišu, uključujući sve segmente, carinske koncesije za nepoljoprivredu i poljoprivredu, te pristup tržištu svih sektora usluga. Srna
