BEOGRAD, Kada bi se srpski poljoprivrednici malo više konsultovali sa stručnjacima, manje bi gledali u nebo i stepilii za svoje usjeve – kaže za “Novosti” Milan Prostran, stručnjak za agrar i sekretar Udruženja za poljoprivredu PKS.
– Pritom, nije jedini problem to što naše njive nisu pod sistemima za navodnjavanje, već i to što se ne primjenjuju agrotehničke mjere koje je nauka davno preporučila.
Prema riječima Prostrana, pitanje je koje hibride koriste poljoprivrednici, ali i koliko đubriva koriste.
– Pored toga, već godinama je očigledno da sa proljećnom sjetvom treba krenuti i mjesec dana ranije – naglašava Milan Prostran.
– Postoje oni poljoprivrednici koji su se držali propisanih agrotehničkih mjera, pa, njihove njive, recimo u Banatu, danas izgledaju kao prave oaze.
On, ipak, ističe i da Srbija, kada su u pitanju poljoprivredni bilansi, nije u tako lošoj poziciji kako se u javnosti stiče utisak.
– Nekako zaboravljamo na brojne krizne godine koje su za nama. Tako nam je, recimo, 2000. godine rod apsolutno podbacio. Slično je bilo i 2003, ali i 2007. godine – ističe Prostran. – Kukuruza će, prema procjenama, biti oko četiri miliona tona, dok ga na zalihama ima još u količini od 500.000 tona. Potrebe domaćeg tržišta su 3,1 milion tona, prerađivačkoj industriji neophodno je oko 500.000 tona, što znači da će ostati i oko 500.000 tona za izvoz. I pšenice ćemo imati viška, pa se, čak, može iskoristiti i kao stočna hrana.
Prostran ističe i da su sve zemlje u regionu u ozbiljnijim problemima obezbjeđenja osnovnih bilansnih potreba za žitaricama.
– Hrvati će jedva zatvoriti svoje bilanse – naglašava Prostran. – Bosna i Hercegovina, takođe, nema dovoljno žitarica, a i Crna Gora ih intenzivno kupuje. Novosti
