DAMASK, Sirijska ekonomija trpi teške posljedice sukoba koji traju već više od 17 mjeseci, ali se još dobro drži, uprkos međunarodnim sankcijama.
Sirijska ekonomija se održava zahvaljujući pomoći prijateljskih zemalja kao što su Rusija, Iran i Irak, ukazali su stručnjaci.
Svi ekonomski pokazatelji u Siriji su nepovoljni – ekonomija je u slabljenju, stopa inflacije vrtoglavo raste, nezaposlenost je u porastu, a deficit tekućih plaćanja nastavlja da se povećava.
“Ekonomija je izgubila dah i slabi polako, ali sigurno kao odraz postepenog gubitka vladine kontrole”, ukazao je direktor onlajn poslovnih vijesti “Sirija riport” Džihad Jazigi.
Istraživačka služba britanske publikacije “Ekonomist” (EIU) je u prošlomjesečnom izvještaju prognozirala da će bruto domaći proizvod (BDP) Sirije ove godine opasti više od osam odsto.
“Jačanje sukoba će umanjiti potrošačke izdatke, investicije i uopšte domaću ekonomsku aktivnost”, navedeno je u izvještaju.
Institut za međunarodne finansije, pak, očekuje da sirijski BDP oslabi između 14 i 20 odsto u 2012. usljed pada poljoprivredne proizvodnje, smanjenja investicija i slabljenja izvoza, kao posljedica nemira i evropskih sankcija. Prema podacima zvanične sirijske statistike, rast cijena u Siriji je od maja 2011. do maja 2012. iznosio 32,5 odsto, a od početka ove godine 15,4 odsto.
Situacija bi, međutim, mogla da se dalje pogorša zbog borbi u Damasku i Alepu, koji su veoma značajni proizvodni centri te bliskoistočne zemlje.
Prihod po stanovniku bi ove godine mogao da opadne na 4.259 dolara, sa 4.784 dolara u 2010, budžetski deficit je u velikom porastu, a javni dug, koji je u 2010. iznosio 22,6 odsto BDP, premašio je ove godine 50 odsto BDP.
Vladini prihodi su smanjeni za 40 odsto, a izdaci povećani za 20 odsto u posljednje dvije godine. Stručnjaci procjenjuju da su gubici u turizmu i prihodu od nafte zbog sukoba dostigli pet milijardi dolara, dok bi obnova mogla da košta 10 milijardi dolara.
Sirijska ekonomija posluje sa 30 odsto kapaciteta, a bankarski sistem te zemlje je samo sijenka onoga od prije godinu dana jer su državne banke pod međunarodnim sankcijama, a privatne institucije gotovo da ne rade iz predostrožnosti, ukazao je jedan evropski ekonomista koji je nedavno napustio Damask.
Vrijednost sirijske funte je u posljednjih 17 mjeseci opala 50 odsto prema dolaru, uprkos tome što je centralna banka u dva navrata prodavala zlato i srebro u ukupnoj vrijednosti od tri milijarde dolara, rekao je taj ekonomista.
EIU prognozira da će devizne rezerve Sirije, koje su na kraju 2010. dostizale 19,5 milijardi dolara, skliznuti na 4,2 milijarde dolara do kraja 2016.
Sirijski mediji su početkom ovog mjeseca izvjestili da je 30 odsto malih i srednjih preduzeća u zemlji zatvoreno, što je povećalo nezaposlenost koja sada dostiže oko 25 odsto.
Proizvodnja nafte u toj zemlji je zbog sankcija opala sa 385.000 barela dnevno u 2010, na 182.000 barela dnevno u 2012, dok je vrijednost izvoza nafte smanjena sa 12 milijardi dolara u 2010, na četiri milijarde dolara u ovoj godini. Ekonomisti, ipak, ističu da sirijskoj ekonomiji ne prijeti skora propast.
“Sirija će se sve više okretati Iranu i svojim saveznicima za finansijsku podršku i tražiće alternativne trgovinske partnere, kao što je Irak”, ukazala je EIU i dodala da će Rusija i Kina vjerovatno spriječiti dalje pooštravanje sankcija.
Jazigi je rekao da “nedavni sporazum sa Rusijom i povoljan zajam od milijardu dolara koji je nedavno dobijen od Irana pokazuju da sirijske vlasti nisu obavezno bez izlaza”. Tanjug
