BEOGRAD, Za bolji standard građana Srbije potreban je veći izvoz, prije svega hrane. Sve dok Srbija ne bude u većoj mjeri izvozila gotove proizvode, umjesto sirovina, ne može se očekivati veća devizna zarada. Mađarska, koja ima za trećinu više obradivih površina, godišnje izveze tri i po puta više hrane.
Veći izvoz, prije svega hrane potreban je kako bismo poboljšali standard građana u zemlji. Ovogodišnji izvoz poljoprivrednih proizvoda, bar prema prvim procjenama, biće oko tri milijarde dolara.
Nadležni podsjećaju da se u posljednje dvije godine izvoz hrane povećavao za po pola miliona evra, a i dalje su najtraženiji – kukuruz, šećer i jagodičasto voće.
Od prošlogodišnje prodaje hrane na svjetskoj pijaci zaradili smo dvije milijarde i 700 miliona dolara. Ove godine, proizvođači žitarica najavljuju rekordan izvoz kukuruza – gotovo dva miliona tona.
Očekivana je zarada oko 450 miliona dolara, što bi za bilo tridesetak miliona dolara više nego lani.
“Ono što je nepovoljno u ovom trenutku za izvoz kukuruza jeste dnevni kurs koji drastično varira i što izvoznici kukuruza moraju da finansiraju PDV pa čak i devedeset dana od momenta nabavke robe”, kaže Dejan Gojković iz kompanije “Ventura” iz Beograda.
Vlasnici hladnjača planiraju zaradu sličnu prošlogodišnjoj.
“Očekujemo da će ove godine izvoz višnje, maline i kupine količinski biti nešto manji od prošlogodišnjeg, ali s obzirom na veće cijene višnje i kupine očekujem da to neće biti ispod 200 miliona evra koliko je bilo i prošle godine”, kaže Predrag Oreščanin iz “frikosa”.
Zbog nepovoljnih vremenskih uslova, podbacio je rod jabuke i breskve na severu Vojvodine, u smederevskom kraju i na jugu zemlje, pa će i izvozna ponuda biti manja.
Potrebna bolja organizovanost zemljoradnika
Vremenske nepogode ponekad ne mogu da se izbjegnu, ali može slaba organizovanost zemljoradnika. Nema udruživanja, ni zadruga, pa ni mogućnosti da se uz pomoć najnovijih agrotehničkih mjera uveća proizvodnja i višak hrane ponudi domaćim i stranim trgovcima.
Agroekonomista Vesna Paraušić kaže da ono što može da se promjeni jeste da postojeće institucije aktivnije rade upravo na podršci udruživanju i na podršci izvoznim aktivnostima poljoprivrednih proizvođača, jer to poljoprivrednici ne mogu sami.
U ministarstvu poljoprivrede Srbije očekuju da će ovogodišnji izvoz hrane biti veći od prošlogodišnjeg.
“Videćemo kada se završi prva polovina godine kako stoje bilansi, sve što je ostvareno u prvom kvartalu ukazuje na to da ćemo preći tih 2,7 milijardi dolara”, kaže ministar poljoprivrede i trgovine Srbije Dušan Petrović.
Stručnjaci podsjećaju da se godinama ne povećava prodaja mesa i prerađevina. Stranim kupcima ne nudimo ni veće količine, recimo, tjestenina, ni proizvode od voća i povrća.
Sve dok ne budemo u većoj mjeri izvozili gotove proizvode, umjesto sirovina, ne možemo očekivati veću deviznu zaradu.
Mađarska, koja ima za trećinu više obradivih površina, godišnje izveze tri i po puta više hrane, za oko devet i po milijardi dolara.
