BANJALUKA, Javni dug u svim zemljama jugoistočne Evrope nastavlja da raste, a ovakav trend dugoročno nije održiv, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke koji je juče objavljen.
Javni dug
U redovnom izvještaju Svjetske banke za jugoistočnu Evropu, koji je obuhvatio BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Kosovo, ističe se da je nekoliko zemalja već doseglo zabrinjavajući nivo duga, među kojima prednjače Albanija i Crna Gora koje su najzaduženije zemlje.
– Javni dug u BiH ostao je stabilan na 39,1 odsto BDP-a, ali s obzirom na njena institucionalna i ograničenja pozajmljivanja, i probleme u koordinaciji politika, ni BiH se ne nalazi u zoni sigurnosti – navodi se u izvještaju i dodaje da situacija u BiH traži pažljivo praćenje jer su depoziti BiH smanjeni, dok su potraživanja prema vlastima povećana.
Vodeći ekonomista za zapadni Balkan u Svjetskoj banci i autor redovnog ekonomskog izvještaja za jugoistočnu Evropu Željko Bogetić je istakao da uz visok nivo javnog duga i finansijske pritiske, većina zemalja mora usvojiti obimne programe fiskalne konsolidacije.
– To je ključni izazov za politiku kod zemalja čiji omjer javnog duga prema BDP-u ubrzano raste – kazao je Bogetić i dodao da ekonomska politika mora da uspostavi ravnotežu između potrebe za unapređenjem javnih finansija i smanjenjem makroekonomskih slabosti, s jedne strane, i unapređenjem ekonomske politike okruženja za investicije, rast i radna mjesta, s druge strane.
Nezaposlenost
U izvještaju se ističe da je šest zemalja jugoistočne Evrope suočeno sa naglim usporavanjem privrednog rasta u ovoj godini, te da u kratkoročnom periodu nekoliko zemalja mora da sprovede održivu fiskalnu konsolidaciju da bi preokrenule nepovoljnu dinamiku duga i postavile osnovu za dinamičniji dugoročni rast.
– Poslije rasta od 2,2 odsto u 2011. rani pokazatelji ukazuju na to da će šest zemalja jugoistočne Evrope imati znatno sporiji rast od 1,1 odsto u 2012. godini – rekao je Bogetić.
Iako pad na jedan odsto znači naglo usporavanje, Bogetić naglašava da bi scenario mogao biti i gori u zavisnosti od razvoja situacije u Grčkoj.
Svjetska banka ocjenjuje da je finansijski sektor zemalja jugoistočne Evrope i dalje relativno dobro pozicioniran, ali uz povišene rizike posebno s obzirom na širenje “zaraze” grčke krize.
– Vrlo je važno da vlasti nastave da preduzimaju proaktivne mjere kojima se od banaka zahtijeva izgradnja dodatnih amortizera i jačanje otpornosti sektora. Kreatori politika moraju posebno uzeti u obzir tešku socijalnu situaciju i trendove u vezi s tim – navodi se u izvještaju.
Dodaje se da ove zemlje imaju i najviše stope nezaposlenosti i siromaštva u Evropi. Na nivou od oko 23 odsto, prosječna stopa nezaposlenosti u ovih šest zemalja je više od dva puta veća od prosjeka u odnosu na zapadnu Evropu, a uglavnom se radi o mladima i dugotrajno nezaposlenima, što ima uništavajući uticaj na ljudski kapital.
– Napredak postignut u smanjenju siromaštva prije krize sada uzima suprotan smjer, a srednja klasa je suočena sa velikim udarima i ispražnjenim finansijskim amortizerima domaćinstva i štednjom. Vlade ovih zemalja bi trebalo da usvoje mnogo ambicioznije i urgentnije planove strukturalnih reformi s ciljem postizanja rasta i zapošljavanja – navodi se u izvještaju i dodaje da su stope nezaposlenosti u Srbiji, BiH i Crnoj Gori značajno više nego u periodu prije krize.
Dodaje se da u pojedinim zemljama, nezaposlenost mladih dostiže alarmantan nivo.
– Osim toga više od 80 odsto osoba koje traže posao u BiH i Crnoj Gori, i više od 70 odsto onih u Srbiji posao traže duže od godinu. Situacija je vjerovatno slična i u drugim zemljama, mada se podaci ne mogu dobiti – ističe se u izvještaju.
Naglašava se da uprkos velikoj nezaposlenosti i problemima na tržištu rada, nije bilo većih promjena politike zapošljavanja tokom 2011. i u prvom kvartalu 2012.
– Radna regulativa ostaje problematična i element socijalne zaštite, posebno u BiH i daje podsticaje ljudima da ne traže aktivno posao. Kako se ekonomski izgledi za 2012. počinju pogoršavati, malo je vjerovatno da će u kratkoročnom periodu doći do odskoka u zapošljavanju. Sa procijenjenim rastom BDP-a od 1,1 odsto u 2012. godini, izgledi za značajan rast zaposlenosti su mali – navodi se u izvještaju.
Glavni ekonomista Svjetske banke za BiH Damir Ćosić rekao je da su dešavanja u evrozoni veliki rizik za ekonomiju BiH.
– Vrlo je teško predvidjeti kako će se kriza u evrozoni razriješiti. U slučaju da se kriza ne riješi moglo bi se desiti da BiH uđe u novu recesiju – rekao je Ćosić.
On je istakao da bi javna potrošnja trebalo da bude u onoj mjeri u kojoj je održiva.
– Ako nema prihoda budžetski deficiti se moraju smanjiti, jer će 2012. biti peta godina zaredom sa deficitom – rekao je Ćosić i dodao da se kao goruće pitanje nameću izdaci u penzijskom i zdravstvenom sektoru, jer je sistem finansiranja ova dva sektora neefikasan.
Regionalni direktor i regionalni koordinator Svjetske banke za jugoistočnu Evropu Džejn Armitaž istakla je da se dugoročni plan strukturalnih reformi u zemljama jugoistočne Evrope mora fokusirati na podsticanje jačanja trgovinskih i finansijskih tokova, a posebno, na reformu tržišta rada i javnih sektora.
Siromaštvo
U izvještaju se ističe da se napredak u smanjenju siromaštva iz perioda prije krize poništava, a srednja klasa je postala ugroženija.
– U svjetlu mnogo umjerenijih izgleda za rast nego prije krize i visokih socijalnih pritisaka, vlade zemalja jugoistočne Evrope treba da usvoje ambiciozniji i hitniji program strukturalnih reformi usmjerenih ka rastu i radnim mjestima – navodi se u izvještaju. Glas Srpske
