BEOGRAD, Sve veće siromaštvo ne može zaobići građane Srbije.
Najavljeno povećanje poreza na dodatu vrijednost možda će popuniti državnu kasu, ali će definitivno pogoditi standard stanovništva. U situaciji kada evro svakodnevno skače i povlači za sobom i sve ostale cijene, zamrzavanje plata u javnom sektoru i penzija, biće veliki udarac za više od tri miliona ljudi u Srbiji, koji žive od ovih primanja.
Koliko bi povećanje PDV sa 18 na predloženih 22 odsto uticalo na rast cijena, a zatim i na standard građana?
– Porast PDV jednokratno bi podigao cijene za oko dva odsto – kaže za “Novosti” Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog savjeta.
– Doći će do djelimičnog pada standarda, koji nije zanemarljiv, ali nije ni drastičan. To neće osjetiti najugroženiji građani, jer bi minimalne penzije i materijalno uslovljena pomoć domaćinstvima bile izuzete od zamrzavanja. Ova primanja bi porasla sa rastom cijena, pa se za najugroženije ništa neće mijenjati.
Altiparmakov ne misli da će porast PDV povećati prihode budžeta samo u startu.
– Tačno je da će pasti tražnja za proizvodima zbog krize, ali praksa zemalja u regionu nam kazuje da trgovci nisu čitav teret povećanja PDV prevalili na kupce – objašnjava Altiparmakov.
– Kako ne bi izgubili potrošače, dio su preuzeli smanjivanjem marže, a dio su ugradili u cijene. Tako da postoji mogućnost da i kod nas sa povećanjem poreza cijene u trgovinama porastu najviše do dva odsto.
Povećanje PDV bila je jedna od opcija i tokom prethodnog stend-baj aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, ali se to nije dogodilo. Sada je sve izvjesnije da će nova vlada biti primorana i da ovakve, sigurno nepopularne mjere, ipak primjeni.
– Nova vlada ove mjere može da sprovede, načelno i bez MMF, ali bi sa njima bilo mnogo lakše – kaže Pavle Petrović, predsjednik Fiskalnog savjeta Srbije.
– Za isti bol koji treba da podnesemo, platićemo veću cijenu, ako ne budemo imali podršku MMF. Investitori vjeruju pečatu MMF.
Iskustvo Hrvatske
Pojedini ekonomisti strahuju da bi negativni efekti podizanja PDV, kao što su neplaćanje poreza, inflacija i rast siromaštva mogli da ponište dobre strane ovakve odluke. Kako smatraju, povećanje PDV-a za nekoliko procentnih poena imalo bi efekta, samo ukoliko taj potez prati veća ušteda u potrošnji. Tako je bar pokazalo iskustvo iz Hrvatske, gdje je PDV najprije povećan na 23, a poslije nekoliko godina i na 25 odsto. Drugi put je povećanje PDV pratio i paket mjera štednje.
Rasterećenje
Fiskalni savjet u okviru kratkoročnih mjera predlaže i rasterećenje zarada, koje bi stupilo na snagu od Nove godine. Tako bi poslodavci na svakih sto dinara plate koje daju radnicima državi plaćali 54, a ne kao dosad 65 dinara. Novosti
