BANJALUKA, Ukupna dugovanja preduzeća i drugih poslovnih subjekata u Republici Srpskoj mjere se desetinama milijardi maraka, pa stručnjaci smatraju da će nova zakonska rješenja koja je usvojila Narodna skupština uspjeti da poboljšaju finansijsku disciplinu i smanje međusobna dugovanja subjekata koji učestvuju u unutrašnjem platnom prometu.
Ako poslovni subjekt ne izmiruje svoje finansijske obaveze, a na glavnom računu nema dovoljno novaca za prinudnu naplatu, banke će automatski blokirati sve njegove račune i bukvalno mu onemogućiti dalje poslovanje sve do konačnog izmirenja svih dugovanja.
U prošlosti se često dešavalo da troma i neefikasna državna administracija ne može da naplati poreze i doprinose od mnogih dužnika. Kao po nepisanom pravilu, dešavalo se da do postupka prinudne naplate dužnici na vrijeme isprazne svoje račune pa za sudske izvršitelje ne ostane ništa.
Dug obično nisu mogli da namire ni iz nekretnina ili druge pokretne imovine jer je sve to na vrijeme prepisano na nekog drugog. Ekonomski analitičari vjeruju da je za posljednjih deset godina Republika Srpska tako izgubila milione maraka, jer nije imala sistem brze i efikasne prinudne naplate.
Nadležni su to, čini se, tek sada shvatili, kada su problemi u unutrašnjem platnom prometu kulminirali. Sada izgleda da svako svakom duguje. Brojni su primjeri da neko preduzeće duguje državi za poreze i doprinose jer neko drugi duguje tom preduzeću, a njemu opet neko treći, i tako u krug, beskonačno. Danas se uglavnom radi na veresiju.
Od kada je 2001. godine u Republici Srpskoj ukinuta Služba za platni promet i taj posao povjeren komercijalnim bankama, nije bilo suštinskih promjena u zakonskim propisima kojim je regulisana ta oblast. Unutrašnji platni promet u Republici Srpskoj bio je uređen sa tri osnovna zakona: Zakonom o unutrašnjem platnom prometu, Zakonom o platnim transakcijama i Zakonom o finansijskom poslovanju.
Svi se tek danas slažu da je najveća manjkavost tih zakonskih propisa bila nepostojanje sistema za brzu i efikasnu prinudnu naplatu sa računa dužnika.
Tako su često mjesecima, pa i godinama, naplatu čekala čak i pravosnažna sudska rješenja. Jednostavno rečeno, ti propisi, umjesto da štite povjerioca, štitili su dužnika.
Sada je uspostavljen mehanizam koji daje mogućnost bankama da, ukoliko dužnik ne izmiruje na vrijeme svoje finansijske obaveze, blokiraju sva raspoloživa sredstva na svim njegovim računima sve do konačnog izmirenja njegovih dugovanja.
Tim novim zakonskim propisima određena je, takođe, i vrsta i namjena računa koje mogu da otvaraju poslovni subjekti i drugi učesnici u platnom prometu. Na taj način su svi poslovni subjekti obavezni da sva plaćanja obavljaju sa računa za redovno poslovanje.
Osim toga, moraće da ubuduće imaju i jedan takozvani glavni račun sa kojeg će se vršiti prinudna naplata u slučaju neblagovremenog izvršavanja finansijskih obaveza. Ako na tom glavnom računu poslovnog subjekta nema dovoljno novca za prinudnu naplatu, novi zakon predviđa da banka koja vodi taj glavni račun automatski šalje obavještenje o blokadi svih ostalih računa otvorenih kod drugih banaka.
Dok ne izmiri dugovanja i dok traje blokada svih računa poslovnom subjektu su u skladu sa novim zakonskim odredbama onemogućena čak i plaćanja gotovinom ako je ima. Analitičari kažu da je veoma važno što se novim zakonskim rješenjima uspostavlja jedinstveni registar računa poslovnih subjekata kao javna evidencija.
Na taj način bi svi poslovni subjekti prije zaključivanja nekog poslovnog ugovora sa drugim preduzećem mogli brzo da dobiju ažurne podatke o bonitetu tog preduzeća, njegovim računima, blokadama i deblokadama. To bi, tvrde ekonomski analitičari, trebalo da uozbilji sve učesnike u platnom prometu.
I poslodavci u Srpskoj zadovoljni su novim zakonskim rješenjima koja će, po njihovom mišljenju značajnije olakšati poslovanje svim učesnicima u unutrašnjem platnom prometu, naravno ako se budu dosljedno primjenjivali. Ipak, imaju i određenih rezervi.
“Sa ovim zakonom Vlada Republike Srpske opredjelila se da uredi i poboljša platni promet. Međutim, bojim se da se neće dobiti ono što se želi iz prostog razloga što je dosadašnja praksa pokazala da se zakoni često donose samo da bi se donosili, a ne da bi se primjenjivali.
Vjerujem da će ovaj zakon povećati finansijsku disciplinu. Mi se jedino plašimo da će se primjenjivati po sistemu jačeg, dakle samo u privredi, a država će sigurno naći i ovaj put način da svoje obaveze u unutrašnjem platnom prometu prolongira”, rekao je Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske. Srna
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Što ne naplatite od rafinerije Brod i sanirate budžet, bando!