BEOGRAD, Svega 130 novih vlasnika parcela u Srbiji, koji su iskoristili zakonsku mogućnost da pravo korišćenja nad građevinskim zemljištem zamjene pravom svojine uz naknadu, okončalo je postupak upisom vlasništva u katastar nepokretnosti.
Kako nezvanično saznajemo, samo jedna konverzija uz naknadu upisana je na teritoriji Beograda. U glavnom gradu kažu za “Novosti” da su do sada pozitivno riješili 31 zahtjev, od čega je 17 pravosnažnih rješenja, ali dodaju i to da se postupak do sada vodio usporeno. Sa druge strane, investitori više nemaju strpljenja, pa traže da se konverzija ukine ili bar ne bude uslov za početak izgradnje.
Prema Zakonu o planiranju i izgradnji, konverziju za zemljište plaćaju vlasnici preduzeća stečenih u privatizaciji, stečaju ili izvršnom postupku. Za procjenu naknade prvo je zadužena Poreska uprava, potom i vještaci i na kraju, dali mogućnost lokalnim samoupravama da same po zonama odrede cijenu zemljišta. Vlada Srbije nedavno je produžila rok važenja popusta od 30 odsto do kraja godine, ako se konverzija plaća odjednom.
– Državni organi, koji treba da sprovode konverziju, ne rade pošto ne postoje jasno definisana pravila i procedure – kaže Vojislav Glavinić, generalni direktor “Delta ril estejta”. – “Delta” nije dobila nijedno rješenje za konverziju uz naknadu, odnosno čekamo od dana kada je usvojen zakon, septembra 2009. godine. “Delta” je poštujući zakon i uredbe predala zahtjeve za svo zemljište koje je stečeno kroz privatizaciju, izvršni ili stečajni postupak. To zemljište predstavlja glavni resurs za dalju realizaciju naših “ril estejt” projekata.
Nijedan investitor, ističe Glavinić, ne može da dobije građevinsku dozvolu za izgradnju bilo kog objekta ukoliko nije prethodno sprovedena konverzija.
– S obzirom na to da se ovo pitanje ne rješava već dvije i po godine, strani investitori su, logično, donijeli odluke da investiraju u nekim drugim zemljama, dok domaći gube svakog dana ogromna sredstva – ističe Glavinić. – Takvom zemljištu stalno pada vrijednost, jer ne postoji mogućnost njegove dalje komercijalizacije. Rješenje je ili ukinuti konverziju uz naknadu ili ne uslovljavati početak izgradnje sa konvertovanim zemljištem.
Beograd
Sekretarijatu za imovinsko-pravne poslove Beograda do sada je podnijeto 1.085 zahtjeva za konverziju prava korišćenja građevinskog zemljišta u pravo svojine, uz naknadu. Od toga, pozitivno je riješen 31 zahtjev, a postupanje po ostalim predmetima je u toku.
– Postupak konverzije nije obustavljen, već se sprovodi nakon što investitori dostave kompletnu dokumentaciju – kažu, za “Novosti”, u Sekretarijatu. – Proces je bio usporen zbog česte izmjene zakonske regulative, naročito zbog toga što je do 21. septembra prošle godine utvrđivanje visine naknade bilo povjereno Poreskoj upravi. Novosti