SARAJEVO, Ekonomski analitičar Spoljnotrgovinske komore BiH Dujko Hasić izrazio je zadovoljstvo što je utvrđivanjem Nacrta budžeta za 2012. godinu u Savjetu ministara BiH po prvi put nakon dužeg vremena načinjen pomak.
“Po prvi put nakon dosta vremena imaćemo budžet na nivou BiH. Imajući u vidu sva politička prepucavanja i činjenicu da su građani BiH već duže vrijeme bili taoci politike i usvajanja budžeta, bitno je naglasiti da narod želi jeftinu a efikasnu državnu administaraciju koja radi u interesu građana, a ne tromu koja će kočiti razvoj zemlje”, rekao je Hasić.
On je naglasio da je činjenica da će granica EU iduće godine pristupanjem Hrvatske doći na granicu BiH još jedan bitan faktor za šta je neophodno usvajanje budžeta institucija BiH za 2012. godinu.
“S tim u vezi, neophodna su nam sredstva iz budžeta i to oko 80 miliona KM za izgradnju dva granična prelaza za izvoz robe animalnog porijekla prema Hrvatskoj. To je samo jedan primjer bitnosti usvajanja budžeta kako bi mogli uhvatiti korak sa evropskim integracijskim procesima”, pojasnio je Hasić.
Na pitanje da li se može očekivati da međunarodne rejting agencije nakon usvajanja budžeta u Parlamentarnoj skupštini BiH daju novu procjenu za BiH, Hasić je rekao da su neusvajanje budžeta, loša poslovna klima, korupcija i politička nestabilnost ključni razlozi za rušenje kreditnog rejtinga i dovođenja zemlje do ivice ponora.
“To su bili ključni razlozi za smanjivanje kreditnog rejtinga ali na prvom mjestu je bilo neusvajanje budžeta. Na ovaj način očekujemo smirivanje situacije vezano za poziciju BiH, odnosno njenog kreditnog rejtinga”, dodao je Hasić.
On je napomenuo da kao posljedica lošeg kreditnog rejtinga zemlje banke u BiH već najavljuju povećanje kamatnih stopa i restriktivnu kreditnu aktivnost za građane i privredu BiH.
“Od izuzetne važnosti je da imamo usvojen budžet i da krenemo dalje na putu strukturalnih i ekonomskih reformi. To je polazna osnova da bi išli dalje”, rekao je Hasić.
Hasić je izrazio zabrinutost činjenicom da Fiskalni savjet u praksi ne funkcioniše jer bi trebalo da daje uputstva vladama za pripremu budžeta za godinu dana vezano za sva ograničenja koja se tiču i deficita i projekcija prihoda i rashoda da bi imali usaglašen budžet, a ne situaciju koja sada postoji u Savjetu ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH.
“Fiskalni savjet treba da bude polazna osnova vezano za koordinaciju u ovoj oblasti i nažalost ta njegova funkcija je izostavljena. Što se tiče Savjeta ministara, trebalo bi da imamo i konkretnu strategiju razvoja države da se ne troši toliko snage oko usvajanja budžeta”, smatra Hasić.
On je dodao da svi u BiH moraju biti svjesni situcije da se može trošiti samo onoliko koliko ima i da su neophodne uštede na svim nivoima, uključujući i budžet BiH, jer u periodu krize i recesije to čine i druge zemlje.
“U periodu krize i recesije jedna od ključnih poluga štednje jeste racionalizacija javne uprave i kresanje javne potrošnje po svim osnovama. Dobro bi bilo da smo uz budžet u Savejtu ministara dobili i plan ušteda na godišnjem nivou izražen u brojkama kao što se radi u drugim zemljama”, napomenuo je Hasić.
Prema Nacrtu zakona o budžetu institucija BiH kojeg je 18. aprila većinom glasova utvrdio Savjet ministara BiH, budžet institucija BiH iznosi 1.349.928.000 KM, od čega su ukupni prihodi za finansiranje institucija i primici 950.000.000 KM, a prihodi za servisiranje vanjskog duga 444.928.000 KM. Srna
