BEOGRAD, Zakon o eksproprijaciji u Srbiji je jasan. Za parcele na kojima je planirana izgradnja infrastrukturnih koridora i objekata od javnog značaja pogađanja sa državom nema.
Svidjelo se to vlasnicima zemljišta ili ne, naknadu za „oduzetu“ nepokretnost utvrđuje poreska uprava lokalne samouprave na čijoj se teritoriji parcela nalazi. Ako ponudu ne prihvate, u praksi se pokazalo da ni sud ne pomaže. Jer, u posljednje tri i po godine nijedno rješenje suda nije donijelo nezadovoljnim vlasnicima zemljišta ni dinar više od cijene, koju su im razrezali poreznici.
Za izgradnju drumskih koridora 10 i 11, od sredine 2008. do kraja 2011. godine, završena je eksproprijacija za 10.000 parcela i isplaćena naknada od ukupno osam milijardi dinara. Najjeftiniji kvadrat zemljišta procjenjen je u Subotici na svega 70 dinara, a najskuplji od 3.000 dinara u Novom Sadu, dok je kvadratni metar u Dobanovcima i Batajnici država plaćala oko 2.000 dinara. Naknada se utvrđuje na osnovu tržišne vrijednosti. Tačno se zna koliko košta kvadrat njive prve, druge, pete klase. Za razliku od zemljišta, čiju procjenu radi Poreska uprava, za zasađene biljne kulture i objekte nadležni su vještaci poljoprivredne odnosno građevinske struke.
– Osim želje da cijena bude viša, drugih posebnih zahtjeva vlasnika parcela nije bilo – kaže, za „Novosti“, Goran Tomić, direktor Sektora za pravne poslove u „Putevima Srbije“, koje je zaduženo za eksproprijaciju duž Koridora 10 i na dijelu auto-puta Beograd – južni Jadran.
I u Srbiji je pravo svojine neprikosnoveno, osim u slučaju eksproprijacije, koju država sprovodi na osnovu utvrđenog javnog interesa. To rješenje donosi Vlada Srbije a nakon toga služba za katastar radi diobu parcela i prvi papir izdaje Republički geodetski zavod, što je tek priprema za eksproprijaciju. Ako je riječ o izgradnji puteva, „Putevi Srbije“ ili „Koridori Srbije“ podnose opštini prijedlog za eksproprijaciju, koja poziva sve stranke pojedinačno i upoznaje ih sa pravima, posebno sa članom 10 Zakona o eksproprijaciji. Taj član vlasniku daje mogućnost da zahtjeva eksproprijaciju i preostalog dijela parcele, ako nema ekonomski interes da ga zadrži. Na primjer, parcela ima 800 kvadrata, državi je potrebno za izgradnju puta 600 kvadrata, vlasnik može da traži da država otkupi i preostalih 200.
Opština je ta koja donosi rješenje o eksproprijaciji, a „Putevi“ (ili „Koridori“, koji rade eksproprijaciju na dijelu auto-puta od Ljiga do Preljine) šalju ponudu o visini naknade. Ako vlasnik nije zadovoljan ponuđenim iznosom i u opštini se izjasni da je ne prihvata, spisi idu u sud na vanparnični postupak. U slučaju da je cijena prihvatljiva za vlasnika, zaključuje se sporazum o naknadi za eksproprisanu nepokretnost. „Putevi“ su dužni da u roku od 15 dana isplate naknadu. U 40 opština kroz čije se teritorije protežu koridori 10 i 11 ima ukupno 14.500 predmeta, od kojih je donijeto 12.000 pravosnažnih rješenja o eksproprijaciji odnosno zaključeno 10.000 sporazuma o naknadi. Za 2.000 predmeta je u toku procedura potpisivanja sporazuma, dok je za 2.500 predmeta tek započet postupak.
– Do ove godine nismo imali problem sa isplatom naknada, jer je novac bio obezbjeđen u budžetu „Puteva Srbije“ – ističe Tomić. – Za ovu godinu, međutim, „Putevima“ su drastično smanjeni prihodi i ni dinar nije planiran za eksproprijaciju. Zato, zajedno sa „Koridorima Srbije“ pokušavamo da obezbjedimo novac.
Neprijatna situacija
– Imali smo, nažalost, i neprijatnu situaciju kada smo u Batajnici bili prinuđeni da uz asistenciju policije iselimo jednu porodicu – priča Goran Tomić. – Naša ponuda vlasniku bila je, kao i u svim drugim slučajevima, zasnovana na procjeni Poreske uprave, i to je 2.000 dinara za kvadrat parcele. Vlasnik je tražio osam puta više, a za kuću koja se nalazi na toj parceli dva puta veći iznos od ponuđenog. Njegove primjedbe za objekat uputili smo Zavodu za vještačenje i oni su procijenili da kuća ne vrijedi ni dinara više od ponuđene cijene. Na osnovu rješenja Ministarstva finansija ušli smo u taj posjed prije okončanja sudskog spora. Zbog hitnosti radova Ministarstvo ima pravo da donese takvo rješenje, ali samo ako korisnik eksproprijacije ispuni rigorozne zakonske uslove. Ukoliko sud na kraju procjeni da imovina vrijedi više, mi ćemo po toj odluci isplatiti naknadu.
Koridor 10
Na teritoriji Srbije za izgradnju Koridora 10 bila je neophodna eksproprijacija na 330 kilometara. Uz to, država je počela „oduzimanje“ parcela i na trasi Kordiora 11 u dužini od oko 80 kilometara. Ukupno je ostalo da se ekspropriše 26 kilometara na Koridoru 10 i 65 kilometara na Koridoru 11. Novosti
