BEOGRAD, Većini penzionera u Srbiji, već godinama izmiče nada da će kad-tad moći lagodno da žive na račun svoga minulog rada.
Prosječan penzioner može samo da posmatra kako su mu čekovi sve tanji, kupovna moć sve slabija, a život sve skuplji.
Nezaustavljiv rast evra, po svemu sudeći, samo je dolio ulje na vatru. Zato se – s pravom – najstariji pitaju koliko će im do kraja godine penzija uopšte vrijediti.
– Penzije se usklađuju sa rastom cijena iz proteklih šest mjeseci, pa na osnovu sadašnjih parametara možemo da procjenimo da će povišica biti najmanje 2,4 odsto. Talas poskupljenja zahvatio je i mart pa će se na ovaj procenat najvjerovatnije dodati još jedan odsto – prognozira Milan Nenadić, predsjednik Saveza penzionera Vojvodine, i računa da bi prosječna aprilska penzija mogla biti veća za oko 870 dinara.
Većina bi se usaglasila da je u pitanju pravi sitniš, a naročito kada se u obzir uzmu troškovi života.
– Realna vrijednost penzije je svake godine sve manja, a prognoze su sve sumornije – nastavlja Nenadić. – Cijene lijekova, usluga, roba, rastu, pa čak poskupljuju i domaći proizvodi koji nisu direktno vezani za evro. A sve to dodatno obezvređuje primanja najstarijih.
Za topljenje penzionerskog dinara Nenadić krivi način njihovog obračunavanja:
– Penzije se usklađuju sa inflacijom koja se odnosi na prethodni period, što znači da one uvijek kasne po šest mjeseci. Zato ni te povišice ne predstavljaju poboljšanje standarda, već samo nadoknadu prethodnog minusa. S druge strane, u budućnosti će se smanjiti i udio koji se dodaje na osnovu BDP što će penzionere dodatno osiromašiti.
U ovom udruženju podsjećaju da standard najstarijih već duže od decenije nije baš na zavidnom nivou, ali da mračni period počinje sa 2008. godinom.
– U 2009. i 2010. penzije su bile „zamrznute“, a takva mjera je nedopustiva kada se u obzir uzmu koliko su im niski iznosi – kaže Nenadić, i dodaje da je prosječna februarska plata iznosila 40.000 dinara što znači da je udio penzije u zaradi sa 61 odsto krajem prošle godine danas pao na 59 odsto.
Ni u Fondu PIO ne spore da su penzije male, ali, prema riječima direktorke Dragane Kalinović, i one dijele sudbinu cijele privrede:
– Ni zarade nisu zadovoljavajuće, pa tako možemo da gledamo i na penzije. S druge strane, izabrali smo najpravičnije rješenje za njihov obračun jer one rastu u skladu sa platama iz javnog sektora.
Kako radnicima tako i penzionerima, zaključak je koji djeluje pravedno, ali ga – makar donekle – demantuje statistika jer od bezmalo 1,7 miliona penzionera čak milion živi sa manje od 23.000 dinara mjesečno. Među njima je i Nenad Timko, penzionisani profesor fizičkog sa adresom u Obrenovcu.
– Imam 22 godine staža u Bosni i odatle primam 108 evra, a za odrađenih 13 godina u Srbiji dobijam još 10.500 dinara – sabira Timko svoje prihode. Njegov novačnik sa još 200 evra dopunjuje supruga Slavica.
– Taktički smo se podijelili oko svih troškova pa se zna ko šta plaća. Ja sam zadužen za račune, automobil i gorivo, a ona za hranu.
U kući Timkovih, srećom, ne odlazi mnogo novca na lijekove jer kod doktora slabo zalaze i ne daju puno novca na participacije. Ipak, vanredni pregledi i dodatne analize kod privatnika umiju da im drastično redukuju rashode.
– Sve što nam iskrsne kao vanredni trošak ide nauštrb kvaliteta hrane – pričaju Timkovi, i sjećaju se boljih dana kad su živjeli sa nešto više para, a sa pijace i iz prodavnice vraćali se punih kesa.
Budžet Timkovih, međutim, spada u primjer prosječne kase, ali 400.000 penzionera preživljava sa manje od 12.222 dinara, koliki je iznos najniže zagarantovane penzije. Među njima je polovina penzionisanih poljoprivrednika i još toliko državnih službenika, bivših radnika društvenih i javnih preduzeća.
Penzionerska korpa
Troškovi penzionera se, kako priča Milan Nenadić, uveliko razlikuju od rashoda ostale populacije, pa se na neki način može govoriti i o „penzionerskoj korpi“. – Najstariji ne kupuju toliko garderobu i kozmetiku, ali pazare sve ostalo. Veći dio budžeta im odlazi na različite lijekove i zdravstvene usluge, jer je većini zdravlje narušeno, pa su kojekakve terapije dio njihove svakodnevice. Novosti
