BEOGRAD, Kako “Novosti” saznaju, sredinom aprila Izvršni odbor NBS smanjiće obaveznu rezervu bankama.
Korekcija naniže biće minimalna, mada su očekivanja od ove odluke velika. Prije svega, u centralnoj banci vjeruju da bi ona mogla da stabilizuje kurs i inflaciju, smanji troškove kreditiranja, odnosno otvari mogućnost za veća zaduživanja privrede. Ipak, bankari i ekonomisti ne kriju da su skeptični da će NBS smanjenjem obavezne rezerve postići taj efekat.
Imajući u vidu da novi način obračuna povećava učešće skuplje valute, u ovom slučaju dinara u ukupnoj obaveznoj rezervi, ne očekuje se smanjenje cijene kredita.
– Računica je takva da što banka efikasnije upravlja svojom likvidnošću, to će se ova mjera negativnije odražavati na nju i biće manje prostora za snižavanje kamatne stope na kredite – konstatuje Sonja Miladinovski, član IO Sosijete ženeral banke.
Prema riječima Đorđa Đukića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu, smanjivanje obavezne rezerve je posljednja mjera koju može jedna centralna banka da primjeni, ako referentnom kamatom i intervencijama na deviznom tržištu ne može da postigne prije svega stabilnost kursa. S druge strane, zaduživanje građana i privrede, zbog visokog rizika zemlje, ne može da bude jeftinije.
– Visok kreditni rizik postoji zbog mogućnosti gubitka zaposlenja građana, a samim tim i porasta nenaplativih zajmova, privrednog rasta koji će do kraja godine biti na nuli i spoljnih faktora kao ulaženje evrozone u recesiju – naglašava Đukić.
– Ozbiljne banke će, prije svega, dobro upravljati rizicima po cijenu i manjeg profita. To znači, prije svega, manje i nikako jeftinih kredita.
Euribor
Evropska kamata od koje zavisi cijena indeksiranih kredita smanjena je od 0,55 do 0,77 odsto. Tako njegova tromjesečna vrijednost iznosi 0,77 odsto, a šestomjesečna 1,077 odsto. Kod nas to najviše uticaja ima na stambene kredite. Tako za zajam od 50.000 evra, rata će biti niža za oko 20 evra. Novosti
