BEOGRAD, Nova najniža cijena radnog sata u Srbiji upravo je startovala i uprkos buntu poslodavaca, neće se mijenjati sve do marta iduće godine.
Tako minimalna zarada (20.010 dinara) i prosječna februarska plata (40.003 dinara) nikada nisu bile tako blizu jedna drugoj, pa iz tog razloga poslodavaci najavljuju bojkot kolektivnih ugovora, odnosno opstrukciju toplih obroka i regresa.
Ipak, čini se da je većina njihovih “prijetnji” zapravo pucanj u prazno jer će novu satnicu uglavnom, kao i do sada, najviše poštovati državna preduzeća, dok će zaposleni u privatnim firmama prolaziti po starom.
– Pristajemo da radnicima koji žive od minimalca isplaćujemo novu uvećanu cijenu rada, ali ne i da se linearno povećaju plate svima ostalima – objašnjava Nebojša Atanacković, predsjednik Unije poslodavaca Srbije. – Zato ćemo predložiti sindikatima da se u obračunu prosječnih zarada kao koeficijent uzima stari iznos. Ukoliko ne dobijemo pristanak, povući ćemo svoje potpise sa svih kolektivnih ugovora.
Ova odluka poslodavaca, međutim, neće imati značajnog efekta jer se kolektivni ugovori, a naročito oni sa proširenim dejstvom, odnose na radnike čije se plate finansiraju iz budžeta. Samim tim je opstrukcija poslodavaca više simboličnog karaktera nego suštinskog. Zato će novi obračun plata usljediti za najmanje 142.000 radnika koji žive od minimalca, ali će se plata uvećati i zaposlenima u firmama u kojima se primjenjuju granski kolektivni ugovori. A to je bezmalo 430.000 zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i građevinskoj industriji, kao i industriji hemije i nemetala i metalskoj industriji.
U Ministarstvu rada i socijalne politike, međutim, ne vide razloge za negodovanje jer je “Ministarstvo finansija napravilo procjenu rashoda i ona ne odskače od budžetskog plana za ovu godinu”. A razloga za povećanje minimalca je napretek.
– Minimalna potrošačka korpa iznosi 29.648 dinara, pa su za nju neophodne 1,67 minimalne plate. Uz to je inflacija u prošloj godini bila sedam odsto, a najniža osnovica za plaćanje doprinosa u prethodnih šest mjeseci porasla za 14,7 odsto – objašnjava Radmila Bukumirić Katić, pomoćnik ministra u sektoru za rad. – Zato je Vlada donijela ovakvu odluku i time zaštitila zaposlene sa najnižim primanjima, naročito zato što spadamo u zemlje sa najniže plaćenom radnom snagom.
Zato će, po njenim riječima, direktne koristi od povećanja minimalne zarade, osim radnika, imati i nezaposleni.
– I naknada za nezaposlene zavisi od minimalca jer ne može biti niža od 80 odsto minimalca. A korist će osjetiti i svi zaposleni kojima Fond solidarnosti, u slučaju pokretanja stečajnog postupka, isplaćuje zaostale zarade.
Privreda gubi 700 miliona evra
Prema računicama Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata, povećanjem minimalne zarade ostvaruje se ukupno povećanje od 12,75 odsto po radnom mjestu.
– S obzirom na to da je dogovoreno da se i poreski odbitak poveća na 10 dinara, efekat na privredu biće 700 miliona evra – kažu u ASNS.
Obračun na dan isplate
Poslodavac je dužan da minimalnu zaradu isplaćuje u visini koja važi u momentu isplate, bez obzira na to za koji se mjesec minimalac odnosi – dodaje Bukumirić Katić. – To znači da se pri obračunu i isplati zarade od sada koristi minimalna zarada od 115 dinara, bez obzira na koji se mjesec isplata odnosi. Novosti