NJUJORK, Na svjetskim se bezama prošle sedmice trgovalo vrlo oprezno, dok se čekalo najveće restrukturisanje državnih dugova u istoriji, ali na tržištima nije zavladala euforija ni kada je ta zamjena grčkih obveznica uspješno provedena.
Na Wall Streetu je S&P 500 prošle sedmice ojačao 0,1 odsto, na 1.370 bodova, a Nasdaq indeks 0,4 odsto, na 2.988 bodova. Dow Jones je oslabio 0,4 odsto, na 12.922 boda.
Prošla je sedmica počela lošim vijestima. U ponedjeljak je Kina smanjila ciljanu stopu ovogodišnjem rasta privrede sa osam na 7,5 odsto.
Zatim je ulagače razočarao podatak o rastu brazilske privrede u prošloj godini za svega 2,7 odsto, dok je godinu dana prije ojačalo 7,5 odsto.
Uz to, sve je jasnije da evrozona klizi u recesiju, nakon što je potvrđeno da je zbog pada potrošnje, izvoza i industrijske proizvodnje privrede tog bloka u posljednjem lanjskom kvartalu oslabilo 0,3 odsto.
Zbog slabljenja najvećih svjetskih privreda, u utorak su cijene akcija na Wall Streetu potonule više od 1,5 odsto, što je bio njihov najveći dnevni pad u ovoj godini.
Među najvećim je gubitnicima bio rudarski sektor jer se ulagači plaše da će usporavanje rasta u Kini, najvećem svjetskom potrošaču sirovina, izazvati pad potražnje, a time i cijene sirovina.
Ipak, od polovice sedmice cijene su akcija ponovno ušle u uzlaznu putanju, pa su nadoknadile gubitke.
To se uglavnom zahvaljuje podacima o oporavku američkog tržišta rada. U februaru je broj zaposlenih povećan za 227.000, nešto više nego što se očekivalo, što je već treći mjesec zaredom kako se američko tržište rada osjetno oporavlja.
Stopa nezaposlenosti ostala je, nepromijenjena na 8,3 odsto, najnižem nivou u tri godine.
„Nakon dvije godine privrednog rasta, koji nije popraćen značajnijim zapošljavanjem, konačno smo došli do tačke na kojoj kompanije zapošljavaju kako bi zadovoljile rast narudžbi“, kaže Steve Blitz, ekonomista u kompaniji ITG Investment Research.
Tržište je podržala i uspješna zamjena postojećih grčkih obveznica novima, nakon što je 85,8 odsto privatnih kreditora prihvatilo ponudu vlade u Ateni, čime je postignut cilj najvećeg restrukturisanja državnog duga u istoriji.
Zamjenom obveznica otpisaće se oko 100 milijardi evra dugova Grčke, a time je Atina ispunila i uslov da bi dobila drugi paket pomoći od Evropske unije i MMF-a vrijedan 130 milijardi evra te tako izbjegla bankrot.
Dobro raspoloženje ulagača potaknuli su i napisi da američka centralna banka razmatra novu vrstu programa za otkup hipotekarnih i državnih obveznica.
Nedavno je predsjednik Feda Ben Bernanke razočarao ulagače ne spomenuvši u izvještaju Kongresu ni jednom riječju daljnji otkup obveznica, odnosno kvantitativno popuštanje monetarne politike, ali ove su špekulacije ponovno oživjele nadu u dodatno povećanje likvidnosti na finansijskim tržištima.
Zahvaljujući tome, prošle je sedmice među najvećim dobitnicima bio bankarski sektor.
I na evropskim se berzama prošle sedmice trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,41 odsto, na 5.887 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,60 odsto, na 6.880 bodova, a pariški CAC 0,40 odsto, na 3.487 bodova.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks prošle sedmice porastao 1,5 odsto, na 9.929 bodova. Hina
