BEOGRAD, Voćari, ali i vlasnici staklenika i plastenika u Srbiji, ovih dana sa zebnjom prate vremenske prognoze.
Temperature, koje se približavaju i tridesetom podeoku ispod nule, kako kažu stručnjaci, mogu ozbiljno da ugroze mlade voćke, a prije svega trešnje, višnje, kajsije i šljive, kao i proizvodnju rasada i salate u plastenicima.
Vrlo niske temperature, kako objašnjava mr Milan Lukić, sa Instituta za voćarstvo u Čačku, ako potraju još desetak dana, mogle bi da naprave ozbiljne štete na mlađim stablima trešnje, višnje, breskve, kajsije i šljive.
– Koštičave vrste su posebno osjetljive na niske temperature – ističe Lukić.
– Ovako niske temperature, kod njih mogu da dovedu do ozbiljnih oštećenja, odnosno, izmrzavanja, a zatim i do sušenja cijelog stabla. Posebno su ugroženi oni voćnjaci, čiji vlasnici su „požurili“ sa rezidbom, pošto su ta stabla manje otporna. Prave razmjere oštećenja će se, naravno, vidjeti tek u proljeće.
Plastenička i staklenička proizvodnja, koja se u Srbiji organizuje na oko 6.000 hektara, kako navodi prof. dr Žarko Ilin, sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta, takođe je ugrožena niskim temperaturama.
– Ovako oštra zima napravila je velike probleme, prije svega uzgajivačima rasada, koji se koristi u prvoj plasteničkoj i stakleničkoj proizvodnji, a takođe i uzgajivačima salate u plastenicima – kaže Ilin.
Radomir Stanković, iz Stajkovca, koji je u savremeni plastenik uložio 200.000 evra kaže da je trebalo da do marta zasadi paradajz.
– Salata se drži, jer smo je prekrili specijalnim platnom „agril“, ali kasni sa vegetacijom. Treba da vršim pripreme za sadnju prvog paradajza na 100 ari i ne znam šta ću da radim – kaže Stanković, i dodaje da je rod u plastenicima koji nisu koristili ovo platno uništen od mraza.
Jovica Stojković, iz Navalina, nestrpljivo čeka da zasadi krastavac na 45 ari i kupus na 60 ari.
– Rasad ima svoj rok trajanja i ukoliko ne bude na vrijeme obrađen propašće nam ne samo dvomjesečni trud oko njegove pripreme, nego i cijela sezona – kaže Stojković.
Dr Miodrag Đorđević, iz leskovačke Stručne poljoprivredne službe, kaže da se pod plasteničkom proizvodnjom nalazi hiljadu i po hektara u kojima se godišnje smjene od dva do tri usjeva. U ovim uslovima to će biti nemoguće.
Slobodan Dudić, šef niškog Odsjeka za ruralni razvoj, kaže da i četrdesetak niških povrtara imaju iste probleme kao i kolege iz leskovačke kotline.
Pokrivač
Snježni pokrivač, kako objašnjava Dragiša Novković, iz Gredetina, kod Aleksinca, jedan od većih proizvođača jagoda, zaštitio je jagode od izmrzavanja.
– Jagode, koje se gaje na otvorenom, nisu u opasnosti, pošto je snijeg oko njih stvorio svojevrstan zaštitni omotač – kaže Novković, koji gaji jedan hektar jagoda. – Proizvođači, koji ih gaje u staklenicima, ili plastenicima, međutim, imaće značajnih problema, pošto će morati da ih dodatno griju. Novosti
