BEOGRAD, Polemike o prirodi budžeta u Srbiji, pred usvajanje plana državne kase za 2012. godinu, skoro i da nema.
Jer, garancije da će se iz njega u narednoj godini namiriti zarade za gotovo 270.000 ljudi, preko dva miliona penzionera i onih koji žive od socijalne pomoći, uz evidentne probleme sa naplatom poreza, isključile su gotovo svaku mogućnost da će 2012. obilježiti izdvajanje državnih para za stvaranje nečeg kapitalnog.
Plan trošenja sredstava u narednoj godini predviđa i značajniju otplatu glavnica starih dugova (čak 46,5 odsto više nego u ovoj godini), ali i isplate otpremnina za sve one koji se u državi danas nazivaju funkcionerima, a kojima će, poslije izbora naredne godine, prestati mandat. Tu je preko 200 narodnih poslanika, ministara, državnih sekretara…
Za plate zaposlenih planirano je izdvajanje osam odsto više novca nego u ovoj godini. Uz zarade koje će se uvećavati u aprilu za četiri, a u oktobru za 0,9 odsto, državni činovnici mogu da računaju da će ih poslodavac i dalje “častiti” za uspješan rad. Tako će važiti pravilo da namještenici mogu dobiti stimulaciju u visini polovine svoje osnovne plate. Tu su i jubilarne nagrade, a jedini priliv na koji neće moći da računaju radnici u državnoj upravi jeste isplata jednokratnog bonusa, što je bila praksa prethodnih, posebno izbornih godina.
Penzioneri, kao i do sada, dijele sudbinu zaposlenih u državnoj administraciji. Ali, i ako im je procenat povećanja primanja u narednoj godini isti (u aprilu 4 odsto i oktobru 0,9 odsto), najstariji će ipak morati da se zadovolje duplo manjim primanjima. Jer, prosječna plata u javnom sektoru danas iznosi oko 44.000 dinara, dok je prosječna penzija niža za čak 20.000 dinara.
Da bi se obezbijedila redovna mjesečna isplata primanja najstarijih iz državne kase se u fond PIO uplaćuje 49,3 odsto ukupne sume izdvojene za penzije. Pa, tako, ukoliko se uskoro ne obezbijedi veća disciplina pri uplati doprinosa, već u 2013. godini penzije u Srbiji postaju i formalno – socijalna kategorija.
Planirana smanjenja
Budžet za narednu godinu predviđa nešto niži iznos za socijalna davanja nego što je to ove godine. Manje će biti izdvojeno i za finansiranje robnih rezervi (gotovo osam odsto), čijim intervencijama je posljednjih mjeseci došlo do značajnijeg pada cijena hljeba, pšenice, šećera. Novosti
