BEOGRAD, Uvođenje akciza na električnu energiju potrošačima u Srbiji donijelo bi skuplje kilovate.
Dok neki ekonomisti smatraju da bi ovaj namet lako napunio državanu kasu, domaći stručnjaci iz oblasti energetike vjeruju da ovako povećani računi za struju, koje će plaćati domaćinstva i privreda, ne bi sagradili nove elektrane i bolji elektroenergetski sistem.
Kada bi Srbija slijedila praksu Evropske unije, gdje je najmanja utvrđena trošarina na električnu energiju za privredu 0,5 evra po megavat-času, dok se jedan evro plaća za megavat-sat koji potroše domaćinstva, cijena svakog kilovata povećala bi se za tek 0,1 dinar. Ali, računice ekonomista zasnivaju se i na deset puta većem iznosu, što bi sadašnju cijenu struje povećalo za oko 20 odsto. A tako bi uvođenje ove trošarine znatno poboljšalo prihode za državnu kasu.
– Akciza na električnu energiju je efikasan i lako naplativ prihod – kaže profesorka Milica Bisić iz Centra za liberalno-demokratske studije. – Ovaj korak neće biti politički jednostavan, naročito kada je riječ o električnoj energiji i razlikovanja visine akciza u odnosu na prirodu potrošnje.
Međutim, akcizna politika u Evropskoj uniji je veoma šarenolika, a mnoge zemlje nemaju ovaj namet. Rumunija primjenjuje najniže propisane akcize, dok ih domaćinstva ne plaćaju u Mađarskoj i Bugarskoj. Ova taksa ne postoji u Velikoj Britaniji, Belgiji, Portugalu i Kipru, a francuska domaćinstva su izuzeta od plaćanja.
U Elektroprivredi Srbije kažu da će o dodatnom opterećenju cijene kilovat-časa konačnu odluku, kao i uvijek, donijeti Vlada Srbije.
– Ne bi bilo dobro da imamo evropsku cijenu struje samo zbog PDV i akciza – napominju u EPS. – Jednog dana, u računu za električnu energiju građani i privreda plaćaće i podsticaj za obnovljive izvore energije. Novosti