NJUJORK, Zbog straha ulagača da čelnici evrozone nemaju rješenja za suzbijanje dužničke krize, ali i naznaka usporavanja rasta najvećih svjetskih privreda, na svjetskim su berzama cijene akcija prošle sedmice oštro pale, drugu sedmicu zaredom.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks pao 4,8 odsto, na 11.231 bod, dok je S&P 500 potonuo 4,7 odsto, na 1.158 bodova, a Nasdaq indeks 5,1 posto, na 2.441 bod. To je njihov najveći sedmični pad u posljednja dva mjeseca.
Strah od širenja dužničke krize ne jenjava, što pokazuje daljnji rast prinosa na obveznice prezaduženih članica evrozone. Iako su prošle sedmice na parlamentarnim izborima u Španiji pobijedili konzervativci, skloniji mjerama štednje od prethodne vlade, prinosi na 10-godišnje španske obveznice dostigli su novi, najviši u 14 godina, 6,58 odsto.
Kako su Grčka, Portugal i Irska zatražile međunarodnu pomoć kada su prinosi na njihove dugove dostigli sedam odsto, ulagači se plaše da će Španija biti slijedeća članica evrozone kojoj će trebati pomoć Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda kako bi se izvukla iz krize.
Porasli su i prinosi na obveznice drugih članica evrozone, od Italije i Belgije, do Francuske.
Zabrinutost ulagača dodatno se produbila nakon podbačaja aukcije njemačkih obveznica. Na toj je aukciji u srijedu zabilježena najmanja potražnja od uvođenja evra, što je primoralo tamošnju centralnu banku Bundesbank na kupovinu velikog dijela ponuđenih obveznica i izazvalo strahovanja da dužnička kriza zahvaća čak i jezgru evrozone.
To je opasan znak da prvorazredna imovina evrozone postaje manje privlačna ulagačima, frustriranima zbog dužničke krize i nemogućnošću dogovora između Francuske i Njemačke o načinu suzbijanja krize.
„Slaba aukcija njemačkih obveznica ojačala je strahovanja da se rizik od dužničkih problema širi na samu jezgru evrozone“, kaže Frederick Ruffy, strateg u kompaniji WhatsTrading.
Ulagače zabrinjavaju i naznake slabljenja najvećih svjetskih privreda. Prošle je sedmice saopšteno da je industrijska aktivnost u Kini pala na najniži nivo u 32 mjeseca, što ukazuje na oštro usporavanje rasta drugog po veličini svjetske privrede.
Ni američki makroekonomski podaci ne daju razloga za optimizam. Podatak o rastu bruto domaćeg proizvoda SAD-a u trećem tromjesečju revidiran je na dva odsto, što je manje od očekivanja i znatno ispod prve procjene od 2,5 odsto.
Iako se očekuje da bi u četvrtom kvartalu rast američke privrede mogao ubrzati, zabrinjava nemogućnost dogovora u Washingtonu o smanjenju budžetskog deficita.
Odbor američkog Kongresa, kojega čine po šest predstavnika demokrata i republikanaca, saopštio je u ponedjeljak da su pregovori propali, što i nije veliko iznenađenje, s obzirom na nepopustljiva stajališta obje strane po pitanju smanjenja rashoda i povećanja poreza.
Iako je ishod pregovora, koji traju od avgusta, očekivan, ulagači se plaše da nemogućnost dogovora između republikanaca i demokrata po pitanju deficita pokazuje da će se i oko drugih budžetskih mjera, kao što je produljenje važenja poreznih olakšica ili naknada za nezaposlene, narednih mjeseci u Kongresu voditi ‘rovovska bitka’.
A ako te mjere ne dobiju ‘zeleno svjetlo’, to bi moglo izazvati smanjenje potrošnje Amerikanaca, što bi naštetilo privredi.
„To pokazuje da nam predstoje veći problemi. Ako se političari ne mogu dogovoriti o relativno manjim pitanjima, što će se dogoditi ako se nađemo u situaciji u kakvoj je Evropa. A to se ne može sasvim isključiti“, kaže Robert Pavlik, strateg u kompaniji Banyan Partners.
I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 3,7 odsto, na 5.164 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 5,3 odsto, na 5.492 boda, a pariški CAC 4,7 odsto, na 2.856 bodova.
Na Tokijskoj je berzi, Nikkei indeks prošle sedmice pao 2,6 odsto, na 8.140 bodova, najniži nivo u dvije i po godine. Hina
