LONDON, Britanski premijer Dejvid Kameron dobio je saglasnost da se preispita kontroverzna direktiva EU o 48-časovnoj radnoj nedjelji nakon što je pristao na reviziju Lisabonskog ugovora u razgovorima sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu prošle sedmice, piše britanski „Gardijan“.
Merkelova je pristala da dozvoli Britaniji da labavije primjenjuje direktivu o radnom vremenu, propis koji zabranjuje zaposlenima da rade duže od 48 sati nedjeljno. Taj limit važi za period od svaka četiri mjeseca, tokom kojih radnik može jedne nedjelje da radi duže od 48 sati, ali zato sljedeće sedmice ima za toliko kraće radno vrijeme. Britanija se odavno bori za to da njeni radnici smiju da rade duže, ističući da bi kruta primjena direktive koštala njenu privredu 250 miliona funti godišnje.
Zahvaljujući postignutom dogovoru o radnom vremenu, Kameron će moći da dobije podršku torijevaca u parlamentu za promjenu Lisabonskog ugovora. A pošto će izmjenjeni sporazum potpisati samo 17 članica evrozone – ali ne i 10 država koje nisu u njoj, kao što je Britanija – premijer neće morati da ispuni obećanje i raspiše referendum ako značajna ovlašćenja budu prebačena na Brisel.
Britanija ima dva osnovna zahtjeva u vezi sa direktivom o radnom vremenu. Ona želi da zadrži takozvanu opt out klauzulu za pojedinačne slučajeve, što znači da radnik smije da radi i duže ako dobrovoljno potpiše pristanak u kojem će reći šefu da ne želi da ga važeći limit obavezuje.
Kameron takođe želi da se poništi sudska presuda Evropskog suda pravde u slučaju poznatom kao „SIMAP i Jeger“, kada je sud utvrdio da se sve vrijeme koje ljekar provede na poslu smatra radnim vremenom, što znači da je ljekarima tokom dežurstva dozvoljeno da se odmore na radnom mjestu onda kada njihove usluge nisu potrebne, ali da se to vreme takođe smatra radnim vremenom.
Ograničenja Velikoj Britaniji
Za razliku od pregovora o promjenama Lisabonskog ugovora, na koje svaka članica može da stavi veto, za izmjenu direktive potrebna je saglasnost većine država članica, pa se Britanija plaši da bi zagovornici direktive, predvođeni Francuskom, mogli da nametnu nova ograničenja Britaniji. Blic
