BEOGRAD, Status uličnih sakupljača sekundarnih sirovina u Srbiji još nije riješen, iako oni učestvuju u sakupljanju 70 odsto reziklažnog otpada i godišnje pune državni budžet sa 50 miliona evra, rečeno je danas na skupu o sakupljačima sirovina.
“Prosječan individualni sakupljač sekundarnih sirovina je nazaposlena osoba, pripadnik manjinskih i ugroženih grupa, bez zdravstvenog osiguranja, sa prosječnim životnim vijekom 46 godina”, rekao je predstavnik mreže organizacija civilnog društva Zelena inicijativa, koja se bavi unapređenjem sistema otpada u Srbiji Vladimir Radojičić.
On je istakao da su četvrtina sakupljača reciklažnih sirovina u Srbiji djeca mlađa od 18 godina i dodao da sakupljač prosječno radi 11 sati sa mjesečnim prihodom do 10.000 do 15.000 dinara.
“Propisi u Srbiji ne prepoznaju individualne sakupljače kao posebne subjekte procesa reciklaže, iako je utvrđeno da su troškovi sakupljanja otpada koje oni sakupljaju niži nego kada to čine komunalna preduzeća”, kazao je Radojičić.
Radojičih je naveo da je ideja Zelene inicijative da u narednih godinu dana u Srbiji stvori finansijske uslove za organizovano institucionalno djelovanje sakupljača i razvije tri modela socijalnog preduzetništva koja bi pomogla integraciju sakupljača u legalne tokove.
Predsjednik Sindikata sakupljača sekundarnih sirovina Srbije, jednog od tri takve vrste u svijetu, Šaban Salijević istakao je da se u Srbiji prikupljanjem reciklažnog otpada bavi 8.000 porodica, od čega živi više od 40.000 ljudi.
“Treba pravno regulisati status sakupljača i omogućiti im licence za rad”, dodaju u Sindikatu sakupljača sekundarnih sirovina Srbije. Beta