BEOGRAD, Posljedice novog sistema uplate poreza i doprinosa u Srbiji pretrpjeće, prije svega – zaposleni.
Vlasnici preduzeća tokom mjeseca najprije skupljaju novac za uplatu poreza na dodatu vrijednost. Ubuduće će morati odmah potom da prikupe sredstva za poreze i doprinose, a plate će ostati – na kraju.
– Poreska uprava već pet godina najavljuje centralni registar poreskih obveznika, a da on postoji kontrola uplate doprinosa i poreza ne bi bila nikakav problem – kaže Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca. – Neke države su ga uvele za šest mjeseci, a sumnjamo da će on u Srbiji zaživjeti i 2013. godine. Prebacivanje obaveze kontrole na banke je besmisleno. To znači da bi one morale da angažuju i obuče ljude, a to košta. I ko će da plati trošak – država ili privreda? Zašto bi kompanije to plaćale? Najracionalnije bi bilo da se ingerencije nad kontrolom uplate doprinosa vrate zdravstvenom i penzionom fondu, a poreznici da kontrolišu porez.
Kako kažu poslodavci, PIO fond sa više od 3.000 zaposlenih, kao i zdravstveni fond, za to ima kapaciteta. Poreska uprava, s druge strane, više puta je napominjala da nešto više od 600 njihovih inspektora nije u mogućnosti da prekontroliše više od 300.000 poreskih obveznika, 220.000 preduzetnika i 100.000 pravnih lica. Rezultata je, između ostalog, i 233 milijarde duga poslodavaca prema PIO fondu, od čega je 75 milijardi proglašeno za nenaplativo.
Prema riječima Vladimira Čupića, predsjednika IO Hipo-Alpe-Adrija banke, banke nigdje u svijetu ne kontrolišu uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Postoji lakši način da se to uradi, odnosno da se ponovo aktiviraju ZOP ili Služba društvenog knjigovodstva.
– Iako je država spremna da plati taj posao, on nije za nas – tvrde bankari. – Morali bismo dodatno da zapošljavamo i obučavamo ljude i da obrađujemo gomilu dokumentacije. Ako se osniva centralni registar u kome svi građani mogu da provjere da li im poslodavac uplaćuje doprinos zašto to ne bi koristila i država. Mi nećemo da narušavamo odnos sa našim klijentima.. Novosti