KRALJEVO, Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Dejan Šoškić izjavio je danas u Kraljevu da je međugodišnja inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, smanjena sa 14,7 odsto u aprilu na 9,3 odsto u septembru i da će nastaviti da pada.
“U narednom periodu inflacija će nastaviti da pada da bi se u prvom polugodištu naredne godine našla u granicama cilja”, rekao je Šoškić i dodao da će tome doprinijeti stabilizovane cijene hrane i usporen rast regulisanih cijena, kao i da će “dezinflatorno djelovati i niska agregatna tražnja, kao i pad inflacionih očekivanja”.
Kako je kazao, u trećem tromjesečju ove godine ostvarena je deflacija od -0,4 odsto i očekuje se dalji pad inflacije.
“Izvršni odbor NBS smanjio je na prošloj sjednici referentnu kamatnu stopu za 0,5 procentnih poena tako da ona sada iznosi 10,75 odsto”, kazao je guverner.
On je najavio da će kretanje referentne kamatne stope u budućnosti zavisiti od ostvarivanja projektovane inflacije, odnosno, u prvom redu, od rizika od međunarodnog okruženja i iz oblasti fiskalne politike.
Guverner je na sastanku sa privrednicima u Regionalnoj privrednoj komori Kraljevo najavio da se u trećem tromjesečju očekuje određeni oporavak ekonomske aktivnosti, u najvećoj mjeri kao posljedica očekivano boljih rezultata u poljoprivredi i saobraćaju.
“Imajući u vidu pad domaće i inostrane tražnje, NBS je revidirala projekciju ovogodišnjeg rasta bruto domaćeg proizvoda sa tri na 2,5 odsto”, kazao je on.
Šoškić je nagovijestio da bi na deviznom tržištu trebalo i dalje očekivati stabilna kretanja.
“Kurs dinara je stabilizovan od jula, uz visoke dnevne promete na međubankarskom tržištu, u prosjeku od oko 100 miliona evra”, rekao je Šoškić i dodao da je “uprkos rastu premije rizika zemlje, stabilnim kretanjima na deviznom tržištu doprinijelo i sklapanje stendbaj aranžmana iz predostrožnosti sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)”.
Kako je kazao, imajući u vidu visok nivo deviznih rezervi NBS koje su krajem septembra iznosile 11,4 milijarde evra, glavni motiv za zaključivanje tog aranžmana nije bilo obezbjeđenje devizne likvidnosti zemlje već kredibilitet ekonomske politike i pozitivan uticaj na investitore.
Šoškić je naglasio da “aranžman sa Fondom uz poštovanje dogovorenih okvira u oblasti fiskalne politike doprinosi smanjenju rizika zemlje, a samim tim posredno i zaduživanju privrede pod povoljnim uslovima”. Beta
