BEČ, Odlazeća godina po privredu Austrije bila je obilježena krizom koja se vratila i posebno pogodila koncerne, tržište rada i štediše.
Početkom godine su ekonomski instituti prognozirali privredni rast od 1,7 odsto, a 12 mjeseci kasnije, kao što često biva, uslijedilo je otrežnjenje. Naime, privredni rast iznosio je svega 0,3 odsto, a pred kraj godine prijetila je čak i recesija.
Razlozi za ovu situaciju se moraju potražiti prije svega u Austriji, jer nisu sprovedene nikakve reforme, podvlači štampa, dodajući da su uzroci i u geopolitičkim krizama i širom svijeta slabom privrednom rastu.
Loše ekonomske rezultate, prije svih, su osjetili nezaposleni, čiji je broj porastao na više od 400.000, najveći broj od Drugog svjetskog rata.
Koncerni su bili suočeni sa umanjenom potražnjom, investicije su odlagane i tako su nedostajali impulsi po tržište rada.
Mnoga preduzeća morala su da umanje svoje prognoze, prije svega banke, jer su bile suočene sa izostankom naplate kredita, opadajućim poslom i strogim mjerama bankarskih nadzornih tijela.
Ni klijenti banaka nisu imali laku i uspješnu godinu. Loši privredni rezultati su naveli Evropsku centralnu banku na smanjenje kamata na rekordno nisku vrijednost od 0,05 odsto. To se odrazilo i na realnu privredu, zbog čega su štediše veliki gubitnici, jer za kraća oročenja više gotovo da ne dobijaju nikakvu kamatu.
Krediti su, međutim, postali jeftiniji, kao i naftni derivati usljed pada cijene sirove nafte. Godinu, iz oblasti privrede, obilježio je i prevremeni odlazak generalnog direktora austrijskog naftnog koncerna OMV Gerharda Rojsa.
Nakon internih rasprava Rojs je sredinom oktobra odlučio da se prevremeno povuče sa čela OMV. On će koncern napustiti sredinom iduće godine, a uz njega OMV napušta i šef za gasni sektor Peter Gloren.
OMV nije suočena samo sa problemom odlaska čelnika, već i sa odlukom ruskih vlasti o obustavljanju projekta gasovoda Južni tok, na koji je računao ovaj koncern. Tanjug
