BEOGRAD, Najavljeno ukidanje premija za mlijeko moglo bi preskupo da košta srpskog seljaka.
Ako Vlada Srbije ispoštuje svoju namjeru da dotaciju po litru mlijeka ukine 2016. godine, svi proizvođači ostaće bez ovog prihoda. A, najveći problem je što će bez jedinog prihoda ostati oni koji nemaju umatičenu stoku. Plan države je da se ubuduće u stočarstvu plaća samo subvencija po grlu. Takav sistem pomoći mljekarstvu i sektoru uzgoja stoke mogli bi da uživaju samo veliki proizvođači.
Mali proizvođač na selu koji ima dvije krave, kada se udruži sa nekoliko sličnih, sitnih proizvođača sada može da proda višak mlijeka i za to dobije premiju. Ako se one ukinu onda više neće imati motiva da proizvodi mlijeko, već samo grla.
Kako bilo, premije za mlijeko od 2016. godine najvjerovatnije će biti zamijenjene subvencijama po grlu. Jedan od razloga ovakve promjene su loši rezultati u stočarstvu. Kako je rekla Snežana Bogosavljević Bošković, ministarka poljoprivrede, traže se po ugledu na EU bolji i optimalniji model trošenja sredstava za te namjene, jer trenutni efekti nisu zadovoljavajući.
Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja 2014-2024. godina predviđa smanjivanje mjera koje nisu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i EU komforne, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
– Ovakva orijentacija podrazumijeva napuštanje dosadašnjeg načina dotiranja isporučenog mlijeka i prelazak na plaćanje prema kvalitetu mlijeka – rekli su nam u Ministarstvu poljoprivrede. – Premija prema kvalitetu bila bi prelazna šema do potpunog ukidanja.
Stručna javnost, ovakvom najavom, međutim, nije zadovoljna. Štaviše, smatraju da će ovaj potez dodatno urušiti „klimavo“ stočarstvo.
– Česta promjena politike subvencija, čak i kada je stručno opravdana, nije dobra – priča profesor Miladin Ševarlić, savjetnik Ekonomskog instituta. – To se naročito odnosi na stočarstvo, gdje se ciklusi proizvodnje kreću od jedne, za živinarstvo, do čak sedam godina za govedarstvo. Postoji i značajna razlika između broja obilježenih grla stoke sa ušnim markicama i broja umatičenih grla istih vrsta. Kao i broja umatičenih grla na registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, koja jedino mogu dobijati subvencije po različitim osnovama.
Profesor Ševarlić kaže da smo prilično zakasnili sa revitalizacijom stočarstva, koje je, kako smatra, na sramotno niskom nivou.
– Samo 33 odsto vrijednosti poljoprivredne proizvodnje je iz stočarstva – priča profesor Ševarlić. – Proizvodnja mlijeka stagnira na oko 1,5 milijardi litara godišnje i pored skromnog povećanja mliječnosti krava, za 20 odsto u posljednjem desetogodištu, zbog značajno bržeg i većeg smanjenja broja muznih krava – istovremeno za 34 odsto.
Evropske krave daju duplo više
U EU ide se ka napuštanju kvota za mlijeko po farmama. Kako kaže profesor Ševarlić, to će usloviti porast proizvodnje mlijeka i povećanje ponude u odnosu na tražnju u EU:
– Inače, trenutna prosječna mliječnost kod nas je tek nešto više od tri hiljade litara po muznoj kravi, što je duplo manje od mliječnosti krava u EU.
Malo umatičenih grla
Ne možemo sada preći samo na subvencije po grlu, jer je mali broj grla stoke umatičen, smatra Marjan Rističević, predsjednik skupštinskog odbora za poljoprivredu.
– Nisu sve krave umatičene, a sve one daju mlijeko – priča Rističević. – Kada bi se to desilo, poruka seljacima bi bila da ih država podržava da imaju stoku, ali i da im proizvodnja mlijeka ne bude isplativa. Novosti
