ZAGREB, Njemačka kancelarka Angela Merkel dala je u Dubrovniku snažnu podršku evropskoj perspektivi jugoistoka Evrope ocijenivši da su klimu uništavanja iz prošlosti zamijenile izgradnja i obnova toga područja koji teži priključenju EU-u.
Na svim nivoima radimo na realizaciji evropske perspektive za sve države jugoistočne Evrope, istakla je njemačka kancelarka na regionalnoj konferenciji Brdo-Brijuni.
Njemačka ne odustaje od tog pristupa i sve njemačke političke stranke podržavaju evropsku perspektivu zemalja jugoistoka Evrope, dodala je gošća samita predsjednika država jugoistočne Europe.
Po njenim riječima, sve države regije odradile su dio puta prema članstvu u Uniji. Kada govorimo o ovim temama uvijek se radi o političkom pristupu raspravljanja i rješavanja sukoba prije 15 godina u ovom su gradu još uvijek bili vidljivi tragovi ratnih događaja i zato želim istaknuti da je jako dobro da više ne postoji klima uništavanja koja je ustupila mjesto izgradnji i obnovi, rekla je Merkel.
Izrazila je zadovoljstvo zbog primjetnog napretka u normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova te ocijenila da je tome pridonijela hrabrost vodstva dviju zemalja, ali i buduća evropska perspektiva. Nada se, dodala je, da će i u BiH doći do nove dinamike te da će se nakon izbora pokrenuti nova inicijativa za tu zemlju.
Govoreći o infrastrukturnim projektima, Merkelova rekla da je Evropska komisija spremna podržati prekogranične projekte. Mislim da je to dobro i da danas trebamo razgovarati o konkretnim projektima, rekla je Merkelova i podsjetila da se u Berlinu u avgustu okupljaju šefovi vlada i sve zemlje Brdo-Brijuni procesa kako bi se raspravljalo o specifičnim problemima.
Merkelova je rekla i da je s Austrijom i Francuskom dogovoreno da se takve konferencije, na kojima će se razgovarati o jugoistoku Evrope, nastave.
Domaćin skupa predsjednik Hrvatske Ivo Josipović istakao je da Evropa nije potpuna bez jugoistoka Evrope, a zadatak Hrvatske i Slovenije je pomoći susjedima u ispunjavanju uslova kako bi što prije postali dio sadašnjeg bloka 28-orice.
Evropa nije potpuna bez njezina sastavnog dijela, jugoistoka Evrope. Zadaća Hrvatske i Slovenije je da pomognemo susjedima da što prije postanu sastavni dio Evropske unije, poručio je Josipović u uvodnom dijelu plenarnog sastanka.
Istakaoo je da je privreda jedna od najvažnijih tačaka, spomenuvši projekte u saobraćaju, infrastrukturi i energetici, poput Jadransko jonskog autoputa, željezničkog koridora Minhen-Istanbul te naftnu i plinsku infrastrukturu, među kojima je LNG terminal.
Kopredsjedavajući inicijative, slovenački predsjednik Borut Pahor rekao je da sastanak znači puno i za regiju i Evropsku uniju. Ovdje razgovaramo o vrlo osjetljivim pitanjima, kako postići pomirenje u regiji, kako stvoriti prijateljsku atmosferu saradnje, privredne i ljudske u procesu proširenja, rekao je Pahor.
Josipović i Pahor pokrenuli su 2013. inicijativu godišnjeg okupljanja šefova država jugoistočne Evrope sa počasnim gostom iz jedne od vodećih zemalja Unije.
Kako je najavljeno, poseban naglasak u razgovorima stavljen je na Jadransko-jonski autoput i željeznički koridor Minhen-Istanbul. Završetak Jadransko-jonskog autoputa je izuzetno važan za Hrvatsku, istakli su u kabinetu predsjednika Hrvatske, jer najviše prolazi upravo kroz Hrvatsku, a nedostaje 300 kilometara kroz Crnu Goru i Albaniju. Taj autoput je važan jer osigurava kvalitetan prilaz Dubrovniku kroz zaleđe, a izgradnja tih 300 kilometara znatno bi povećala saobraćaj na domaćim cestama, smatra kaninet predsjednika Hrvatske. Ta cesta je i u interesu Makedonije i Kosova te se očekuje konsenzus oko tog projekta. HRT
