BANJALUKA, Tržište osiguranja u RS dostiglo je granice ekstenzivnog rasta i potrebne su kvalitativne promjene u strukturi ponude da bi se pokrenuo intenzivniji razvoj, dok se u narednom periodu očekuje smanjenje broja društava, zbog nemogućnosti ispunjavanja sve složenijih zakonskih zahtjeva, istakla je Božana Šljivar, direktor Agencije za osiguranje RS.
Ona je naglasila da društva za osiguranje, iako imaju zakonski utvrđene premije osiguranja od auto-odgovornosti ispod kojih ne smiju da naplaćuju osiguranje, na različite načine i kroz različite kanale, troše značajan dio te premije kroz popuste.
Kako su se poplave u RS odrazile na osiguravajuća društva?
ŠLJIVAR: Društva za osiguranje sa sjedištem u RS nisu bila izložena u većem stepenu riziku poplave, te se ne očekuju značajnije direktne negativne posljedice na sektor osiguranja kao cjelinu. Generalno govoreći, učešće premije imovinskih osiguranja, u ukupnoj premiji, iznosi manje od 20 odsto. Ako se još ima u vidu i činjenica da se rizik poplave uglavnom ugovara kao dopunski, za koji se plaća dodatak na osnovnu premiju, sigurno je učešće premije osiguranja koja pokriva rizik poplave značajno niže u odnosu na prethodno izneseni podatak. Prema tome, nije realno očekivati značajniji porast obaveza društava za osiguranje po osnovu tih zahtjeva.
Da li imate podatke o tome koliko su osiguravajuća društva isplatila štete po osnovu poplava?
ŠLJIVAR: U cilju praćenja iznosa obaveza društava za osiguranje po zaključenim ugovorima o osiguranju, koji pokrivaju rizike koji su nastupili po osnovu elementarne nepogode iz maja ove godine, Agencija je uvela obavezu dodatnog izvještavanja o prijavljenim, riješenim i isplaćenim odštetnim zahtjevima po ovom osnovu. Prema podacima sa stanjem na dan 31. maj ove godine, prva procjena prijavljenih šteta iznosila je oko 58 miliona KM. Međutim, više od 95 odsto ovog iznosa odnosi se na pet velikih šteta koje imaju reosiguravajuće pokriće.
Da li mislite da bi bilo dobro rješenje da država subvencioniše osiguranje imovine od poplava i da li bi to dugoročno bilo isplativo?
ŠLJIVAR: Subvencionisanje premije osiguranja je u razvijenim zemljama rasprostranjen model, koji se najčešće veže za poljoprivredu. Jedan od najboljih primjera za to su Austrija i Holandija. Sigurno da je neophodno pronalaženje adekvatnog modela saradnje između sektora osiguranja i države, kako bi se u obostranom interesu razvijao, kako sam sektor osiguranja, tako i obezbijedila zaštita imovine. Društva za osiguranje, u svom domenu, treba tržištu da ponude adekvatan i lako dostupan proizvod u smislu obuhvata jasnih uslova osiguranja i tarifa. Po uzoru na druge zemlje, drugi dio posla mora preuzeti i država kroz donošenje odgovarajuće zakonske i podzakonske regulative. U razvijenim zemljama postoji veliki broj obaveznih osiguranja, što kod nas nije slučaj. Takođe, država bi trebalo u ovoj oblasti da uspostavi odgovarajuće sisteme subvencionisanja i drugo. Bitan segment je zajedničko angažovanje svih učesnika, uključujući i Agenciju, na edukaciji stanovništva i drugih potencijalnih osiguranika o postojanju rizika, te značaju osiguranja. Nakon posljednjih poplava mislim da je u interesu RS da se priključi projektu “Evropa RE”, koji treba da uključi zemlje jugistočne Evrope i Kavkaza, s ciljem organizovanja zajedničkog osiguravajućeg pokrića stanovništva i privrede od rizika prirodnih katastrofa.
Kako ocjenjujete likvidnost i ažurnost u isplati odštetnih zahtjeva osiguravajućih društava u RS?
ŠLJIVAR: U 2013. godini, osiguranicima i korisnicima osiguranja na ime isplaćenih šteta i naknada iz osiguranja isplaćeno je ukupno 46,7 miliona KM, što predstavlja povećanje za 4,4 miliona KM ili 10,4 odsto, u odnosu na prethodnu godinu. Stope efikasnosti u rješavanju i isplati odštetnih zahtjeva u neživotnom osiguranju su generalno zadovoljavajuće. Pojedina društva su pod pojačanim nadzorom Agencije, kako bi se obezbijedilo uredno izvršavanje svih obaveza preuzetih po ugovorima o osiguranju. U suštini, sve nadzorne mjere, bilo direktno ili indirektno, usmjerene su na zaštitu interesa potrošača usluga osiguranja.
Kakva je danas situacija u segmentu auto-osiguranja, da li i dalje postoje nelegalni popusti i, ako postoje, kako tome stati u kraj?
ŠLJIVAR: Problemi koji proizlaze iz tzv. nelojalnog ponašanja na tržištu obaveznog osiguranja od auto-odgovornosti su izrazito složeni i nastajali su tokom dužeg perioda. Društva za osiguranje, iako imaju zakonski utvrđene premije osiguranja od auto-odgovornosti ispod kojih ne smiju da naplaćuju osiguranje, na različite načine i kroz različite kanale, troše značajan dio te premije kroz popuste, prilikom pribave osiguranja. Ovo može da znači da premija osiguranja nije adekvatno tržišno utvrđena, ili da se društva za osiguranje ne ponašaju racionalno ili je u pitanju i jedno i drugo. Dodatni problem je to što u neposrednim kontrolama Agencija ne može uvijek dobiti validan dokaz da su visoki troškovi posljedica popusta, odnosno posljedica nepoštovanje premijskog sistema. Pojedina društva djeluju preko povezanih lica. Iz navedenog proizlazi da je upravljanje troškovima i rizicima slaba tačka domaćih društava za osiguranje, te će u narednom periodu akcenat biti usmjeren upravo na razvijanje sistema upravljanja rizicima i sistema internog nadzora u društvima za osiguranje.
Sa druge strane, Agencija konstantno iscrpljuje resurse na stalnu kontrolu primjene premijskog sistema auto-osiguranja, čak do nivoa pojedinačnih polisa. Poslije velikog broja izvršenih kontrola i analiza, izricanja mjera nadzora, te novčanog kažnjavanja, liberalizacija tržišta obaveznog osiguranja nameće se kao jedini svrsishodan korak. Međutim, zbog značaja osiguranja auto-odgovornosti za stabilnost čitavog sektora osiguranja u RS, te rizika u pogledu nastavljanja prakse davanja nedozvoljenih popusta, smatram da, u sadašnjim uslovima, potpuna i nagla liberalizacija može da ima negativne posljedice na stabilnost sektora u cjelini, ali i pojedinih društava. Međutim, mišljenja sam i da je u nekom kraćem roku neophodno započeti proces tzv. djelimične ili postepene liberalizacije u cilju pripreme tržišta i minimiziranja negativnih efekata. Naravno, to je moje mišljenje, i u svakom slučaju treba sačekati i preporuke projekta tehničke pomoći Svjetske banke u liberalizaciji tržišta, koji je u toku.
Da li se može očekivati ukrupnjavanje na tržištu osiguranja u RS?
ŠLJIVAR: Pokazatelji ukazuju da ima prostora za rast tržišta. Sa druge strane, na tržištu trenutno posluje 12 društva i devet filijala iz FBiH, što je velika konkurencija. Tržište je dostiglo granice ekstenzivnog rasta i potrebne su kvalitativne promjene u strukturi ponude, da bi se pokrenuo intenzivniji razvoj. U narednom periodu sigurno će doći do smanjenja broja društava, bilo kroz razne oblike spajanja i pripajanja društava ili izlaskom sa tržišta zbog nemogućnosti ispunjavanja sve složenijih zakonskih zahtjeva u pogledu poslovanja. Nezavisne novine
