BANJALUKA, Na površinama zasijanim kukuruzom u poplavljenim područjima u Republici Srpskoj, gdje se voda kratko zadržala, a sjeme nije niklo, treba nakon povlačenja vode izvršiti razbijanje pokorice na površini zemljišta kako bi se omogućila aeracija i poboljšalo nicanje biljaka, savjetuju stručnjaci.
“Ako je sa zasijanih parcela bujica odnijela sjetveni sloj zemljišta, treba potanjirati parcelu i izvršiti ponovnu sjetvu, te koristiti hibride FAO grupe 400-300, a u slučaju kasnije sjetve i FAO grupe 200”, savjeti su koje donosi portal www.poljoprivrednik.org.
U takvim uslovima moguć prinos je od četiri do sedam tona po hektaru suvog zrna. “Ako je na zasijanim parcelama došlo do gušenja izniklog kukuruza usljed dugotrajnog zadržavanja vode treba izvršiti direktno presijavanje parcela, bez prethodne predsjetvene pripreme, sijati hibride FAO 400 ili 300 na razmak u redu od 24 centimetra”, savjetuje se poljoprivrednicima.
Novozasijane usjeve treba tretirati preparatom “Laudis” kada se pojave i drugi korovi, a kukuruz razvije četiri do pet listova.
U fazi kada kukuruz bude imao osam do devet listova treba ga kultuvirati i prihraniti sa KAN-om 27 odsto N u dozi od 250 kilograma po hektaru. Očekivani prinos je šest do sedam tona po hektaru suvog zrna.
Kada je riječ o strnim žitima, pšenici i tritikalima, koji su u fazi kraja mliječne zrelosti, a ječam u fazi voštane zrelosti, ne postoje nikakve racionalne tehnološke mjere koje bi mogle popraviti ove usjeve na plavljenim površinama.
“Žita koja su još u vodi vjerovatno će biti uništena, te je ove površine nakon povlačenja vode potrebno što prije zaorati zajedno sa cjelokupnom masom i planirati postrnu ili čekati jesenju odnosno proljetnu sjetvu”, navodi ovaj portal.
Na površinama gdje su žita i gdje je došlo do povlačenja vode mogu se očekivati različite situacije. Ako je došlo do polijeganja usjeva, a usjev je prljav od zemlje, ima raznih nanosa, lišće je uglavnom trulo, stabljika omekšana i takav usjev treba što prije zaorati.
Ako je došlo do djelimičnog polijeganja, odnosno ako imamo nagnut usjev, a usjev je prljav od zemlje i ima raznih nanosa, lišće je uglavnom trulo, stabljika omekšana i nema svoju funkciju, zrno je formirano i u fazi je kraja mliječne zrelosti.
Ukoliko bude nekoliko kiša koje bi saprale blato, sačekati početak žetve i pokušati iskoristiti žito za stočnu hranu, a ako ne onda zaorati.
“Žita gdje se voda manje zadržala i tamo gdje klas nije bio u vodi mogu da do kraja perioda zrenja donesu kakav takav prinos. Ovo naročito važi za sorte koje kasnije stasavaju”, savjetuju stručnjaci.
Tokom žetve će se znati prava situacija i odlučiti da li je ovaj proizvod za ljudsku hranu ili za ishranu stoke, to određuju i mlinovi koji otkupljuju žito i tako na siguran način usmjeravaju ove proizvode za šta se mogu iskoristiti. Srna
