ISTOČNO SARAJEVO, Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Boris Tučić ističe da je ostvaren pomak na planu spoljnotrgovinske razmjene i upozorava da neki subjekti iz Federacije BiH, zbog političkih ili drugih razloga, pojedine projekte nastoje da osujete već u početnoj fazi.
“Obim razmjene u prošloj godini iznosio je nešto više od 23.5 milijardi KM, što je za skoro dva odsto više u odnosu na 2012. godinu – precizira on u intervjuu Srni.
Ukupan uvoz u prošloj godini smanjen je za 0.55 odsto, dok je izvoz povećan za 6.64 odsto, što je dovelo do pada spoljnotrgovinskog deficita od 8.18 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila je 55.24 odsto i veća je za 3,72 odsto u komparaciji sa 2012. godinom.
EU je i dalje najvažniji spoljnotrgovinski partner BiH sa učešćem od 64.89 odsto u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni, a slijede zemlje CEFTA 2006 sa 12.80 odsto, dok na ostale zemlje, među kojima centralno mjesto zauzima Ruska Federacija, otpada 22.31 odsto.
BiH je sa Austrijom ostvarila suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni, sa nekim drugim državama, kao što je Slovenija, uvoz i izvoz su gotovo izjednačeni, dok je sa određenim zemljama taj odnos znatno popravljen.
Kada je riječ o Zakonu o zaštiti domaće proizvodnje, Tučić napominje da se najveći dio spoljnotrgovinske razmjene BiH realizuje u okvirima Privremenog sporazuma, odnosno Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Sporazum CEFTA 2006, te Sporazum o pristupanju EFTA koji je u procesu ratifikacije.
On upozorava da je u tim sporazumima neko, u ime BiH, preuzeo obaveze različitog karaktera, među kojima su posebno osjetljive one koje se odnose na dinamiku liberalizacije međusobne trgovine.
“Onovni problem sadržan je u činjenici da institucije na nivou BiH, zadužene za različite aspekte spoljnotrgovinskog djelovanja, u prethodnom periodu nisu na zadovoljavajući način vodile računa o svim implikacijama liberalizacije, odnosno otvaranja tržišta u BiH, po realan sektor i domaće proizvođače.
Na taj način stvoren je disbalans, `zatrpani` smo uvoznim proizvodima i konkurencijom sa kojom se proizvođači u BiH teško mogu izboriti”, napominje Tučić.
On naglašava da “ne treba zanemariti ni niz drugih problema koji se mogu locirati na nivou institucija BiH, a koji u velikoj mjeri oduzimaju snagu ozbiljnih napora koji se preduzimaju na nivou entiteta da bi se situacija poboljšala, što posebno čini Vlada Republike Srpske u poljoprivrednom sektoru”.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH navodi da to ministarstvo, u skladu sa zakonskim rješenjima, predstavlja “kariku u lancu” institucija uključenih u domen trgovine oružja, vojne opreme, dijelova ili proizvoda dvojne namjene.
“Bitno je istaći da Ministarstvo odobrenje za plasman ove kategorije proizvoda razmatra tek nakon pribavljanja saglasnosti niza drugih institucija, uključujući i MIP, Ministarstvo bezbjednosti, Obavještajno–bezbjednosnu agenciju…” – napominje Tučić.
On naglašava da je ovaj vid namjenske industrije bio i te kako značajan i prisutan u bivšoj Jugoslaviji, da određeni značaj ima i danas u BiH, te da je spoljnotrgovinski plasman ove kategorije proizvoda jasno definisan zakonskim rješenjima.
Ukoliko postoje saznanja o nekim drugim, eventualno ilegalnim plasmanima ovih proizvoda na treća tržišta, navodi Tučić, nadležni organi treba sve da podrobno istraže, te da odgovorni snose odgovarajuće sankcije.
Tučić potvrđuje Srni da se BiH, formalno, nalazi u završnim fazama prijema u Svjetsku trgovinsku organizaciju /STO/, u smislu da je preostalo nekoliko pitanja koja je neophodno riješiti na bilateralnom planu. Međutim, dešavanja u vezi sa Ukrajinom jednim dijelom su, privremeno, prolongirala pristupanje BiH STO.
“Činjenica je da određeni subjekti iz Federacije BiH, zbog političkih ili nekih drugih razloga, pojedine projekte nastoje da osujete već u početnoj fazi. Ukoliko neko nastoji da osujeti grandiozni projekat kao što je `Južni tok` samo zato što je za njega interes iskazala Srpska, onda je opravdana bojazan da takvo ponašanje ne vodi ničemu” – precizira Tučić.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH smatra da nije došlo do zastoja u domenu priliva stranih direktnih investicija u BiH u ističe da je dovoljno pogledati više nego ozbiljne investicije Ruske Federacije na području Republike Srpske u energetski, ali i neke druge sektore.
Tučić zaključuje da svi u BiH, u skladu sa svojim nadležnostima, treba da preduzmu kontinuirane napore da bi bili obezbijeđeni što povoljniji normativni, fiskalni, infrastrukturni i svi drugi preduslovi za priliv stranih investicija, te da pokažu više međusobne tolerancije i razumijevanja. Srna
